Kardinali koji su se okupili u Rimu na konklavi razgovarat ce, izmedu ostaloga, o tome kakav bi pristup Katolicka crkva trebala zauzeti prema islamu. Kako iz Rima izvješcuje Roger Wilkison, neki kardinali smatraju islam suparnikom u borbi za duše vjernika, dok drugi žele pružiti ruku pomirenja muslimanima i zadobiti njihovu podršku u borbi protiv – kako smatraju – bezbožne prirode modernog života.
Nedaleko od Vatikana, u predgradu Rima, nalazi se nova džamija izgradena saudijskim petro-dolarima. Ovo muslimansko svetište za mnoge je u Vatikanu simbol rastuce nazocnosti islama u tradicionalnom srcu katolicanstva u Europi. Europa je danas dom oko 15 milijuna muslimana. Njihova javna lojalnost njihovoj vjeri rada zavist medu katolickim poglavarima, pogotovo u vrijeme kada broj vjernika – kako katolickih, tako i protestantskih – koji redovito idu u crkvu – drasticno pada, dok indiferentnost prema vjeri raste.
John Allen, koji prati dogadanja u Vatikanu za americko vjersko izdanje National Catholic Reporter, kaže da su vjerska i moralna jasnoca koju islam budi kod muslimana na Zapadu, kada su u pitanju kršcani raznih denominacija, izgubljene: "Danas u Engleskoj više muslimana ide petkom u džamiju, nego što anglikanaca nedjeljom ide u crkvu. Naravno, poglavari u Katolickoj crkvi i mnogim drugim kršcanskim denominacijama brinu da bi, kroz samo jednu generaciju, Europa mogla postati 'istureni položaj' islamskog svijeta, umjesto da ostane kolijevka kršcanske civilizacije."
Dok se europske crkve prazne, kako starije generacije odumiru, pred kršcanstvom se namecu veliki izazovi od strane islama u dijelovima svijeta poput Afrike. Svecenik Bernardo Cervellera iz Pontifikalnog instituta za strane misije kaže da se obje vjere bore za duše vjernike u središnjoj Africi: "Saudijska Arabija naveliko financira propovijedanje islama i izgradnju džamija u središnjoj Africi."
Odnosi s islamom možda nece biti najvažnije pitanje pri izboru novog pape. No, medu kardinalima vec se neko vrijeme vodi debata oko toga da li bi odnosi Vatikana s muslimanima trebali biti pomirljiviji ili oštriji. Papa Ivan Pavao II izbjegavao je konfrontiranje s islamom. Muslimane je smatrao vjernicima u svojoj borbi protiv pobacaja, planiranja obitelji i – kako je smatrao – jacanja hedonizma diljem svijeta. Neki istaknuti kardinali, poput Francisa Arinzea iz Nigerije, slijedili su njegov primjer.
Papino oštro protivljenje ratu u Iraku naišlo je na dobar prijem medu arapskim katolicima. Libanonski svecenik Shafiq Abuzayid izjavio je da je papa ne samo pokušavao zaštititi kršcanske manjine u arapskom svijetu, vec i jasno pokazati da želi graditi veze s muslimanima: "Što su muslimani vidjeli da dolazi sa Zapada? Invazije, ratove, vojske, uništavanje. Zato mislim da islam treba razumjeti i da o njemu treba razgovarati. Moramo otvoriti dijalog s islamom s ciljem jacanja medusobnog razumijevanja."
Medutim, neki vatikanski prelati, ukljucujuci utjecajnog njemackog kardinala Josepha Ratzingera, pitaju se – nije li papa otišao predaleko u pokušajima približavanja islamu… Katolicka crkva je u zadnje vrijeme takoder pocela otvorenije govoriti o uskracivanju vjerske slobode kršcana u pojedinim islamskim zemljama, pogotovo u Saudijskoj Arabiji. Analiticar John Allen kaže da se na ovu pojavu žale mnogi vatikanski dužnosnici: "Kada državljani islamskih zemalja dodu na Zapad, njihove zemlje uvijek traže da se prema njima postupa pravedno, da im se omoguci Izgradnja vjerskih centara. No, to ne vrijedi za kršcane koji isele u islamski svijet."
Teško je reci koliko ce kardinali razmišljati o odnosima Crkve s islamom dok budu birali novog papu. No, nasljednik pape Ivana Pavla II morat ce odluciti kakve ce veze održavati s ovom rastucom svjetskom religijom.
