Linkovi

Što kardinale inspirira prilikom izbora pape?


115 kardinala Katolicke crkve u ponedjeljak ulazi u Sistinsku kapelu u Vatikanu, iz koje nece izici sve dok ne izaberu novog papu. Rad konklave koja bira papu obavijen je velom tajne. No, kako izvješcuje Gary Thomas, mnogi se pitaju – kakvog bi covjeka trebalo izabrati za sljedeceg papu.

Proces biranja pape nije baš transparentan za javnost. Javnost vidi samo krajnji rezultat tog procesa, ali malo tko zna kako se do tog rezultata dolazi. Colin Donovan, dopredsjednik za teologiju na katolickoj televizijskoj mreži u Alabami kaže da, iako kardinali traže "znak s neba" kako bi izabrali papu, taj proces ipak vode ljudi: "Crkva se ne pretvara da doista treba docekati znak s neba da bi izabrala novog papu. Naravno, crkva vjeruje da je u svemu tome na djelu Božja providnost. No, ipak u tome sudjeluju i ljudi."

Vec sada se navelike nagada koji ce biti ishod konklave. Kladionicari u Irskoj i Britaniji cak primaju opklade na razlicite kardinale. Christopher Bellitto, povjesnicar Crkve na Sveucilištu Kean u New Jerseyu kaže da, iako kardinali biraju svjetski utjecajnog vjerskog celnika, u proces izbora donose i lokalna pitanja koja su im važna: "Kardinali se pitaju – kako bi novi papa 'prošao' kod njihovih vjernika kod kuce. Kardinali, poput mnogih biskupa, vjerojatno žele papu koji ce biti aktivist, tako da ce održavati ugled Katolicke crkve, ali se nece miješati u sve detalje u njihovoj dijecezi."

Neki kardinali, posebno iz Afrike, možda svojim glavnim prioritetom smatraju dijalog s islamom. Drugima su pak možda važniji siromaštvo u svijetu, ili pad broja vjernika. Nitko ne vodi otvorenu kampanju za pojedinog kardinala za kojeg žele da bude izabran. Umjesto toga, kardinali se okupljaju u manje skupine kako bi razmijenili stavove i razgovarali o pitanjima važnima u njihovom dijelu svijeta.

Monsignor Bryan Ferme, dekan Fakulteta za kanonsko pravo pri Katolickom sveucilištu u Washingtonu kaže da se kroz te konzultacije kardinali pocinju okupljati u blokove oko pojedinih kandidata: "Mislim da ce njihove brige i mišljenja, kako budu trajale rasprave, dovesti do okupljanja razlicitih zemalja i podrucja koji bi mogli u velikoj mjeri utjecati na ishod konklave."

Neki vjeruju da ce novi papa biti jedan od starijih kardinala. Prema toj teoriji, nakon 26 godina pontifikata pape Ivana Pavla Drugog, kardinali žele papu ciji ce pontifikat biti kratak i ne previše inovativan. No, kako upozorava Bellitto, takav izbor može se pokazati lošim: "Ti kardinali moraju biti jako pažljivi u svojim željama. Leo XIII bio je izabran za papu u dobi od 68 godina i živio je do 93-e, što znaci da mu je pontifikat trajao 25 godina. Ivan XXIII izabran je 1950. kao sedamdesetogodišnjak i to samo kao tranzicijski papa. On je sazvao Drugi vatikanski koncil i otvorio vrata velikim promjenama."

Msgr. Ferme dodaje da je takoder pogrešno vjerovati da ce konklava izabrati papu nalik pokojnom papi Ivanu Pavlu Drugom, samo zato jer je on imenovao gotovo sve kardinale u konklavi: "Teško bi bilo reci, i mislim da ne bi bilo tocno, da ce, zbog toga što je pokojni papa imenovao 114 od 117 kardinala u konklavi, ti kardinali misliti poput njega. Svi oni ga poštuju i slažu se s njegovim osnovnim teološkim i crkvenim stavovima, ali ipak imaju vlastite stavove i misle svojom glavom."

Iako konklava nije vremenski ogranicena, vecina analiticara vjeruje da ce donijeti odluku o novom papi u manje od pet dana.

XS
SM
MD
LG