Iza nedavne promjene načina na koji se predsjednik Bush nosi s pitanjem iranskog nuklearnog programa krije se manje vidljiv, ali vrlo važan cilj – piše bostonski "Christian Science Monitor" i pojašnjava: radi se o preoblikovanju glavnog svjetskog sporazuma o ograničavanju širenja nuklearne tehnologije, a da se o tome ne treba pregovarati.
U svojim javnim izjavama i priopćenjima, suradnici američkog predsjednika priznali su da Iran ima pravo – u najmanju ruku na papiru – obogaćivati uran u svrhu proizvodnje električne energije. Ali, Bush je uspio uvjeriti svoje neodlučne europske saveznike da je jedini prihvatljivi ishod njihovih pregovora da Teheran odustane od tog prava, piše bostonski list.
Do sada, američka administracija nije javno objavila da ima veći cilj – uz Iran – u preoblikovanju sporazuma čiji intelektualni korijeni sežu do administracije predsjednika Eisenhowera, pod hladnoratovskim mottom "Atomi za mir". Kad bi se javno reklo da je Iran ustvari test za šira nastojanja predsjednika Busha, ionako prilično komplicirani pregovori postali bi još veća mora, izjavio je – kako citira Monitor – jedan visoki dužnosnik administracije.
Predsjednik Bush je u jednom prošlotjednom govoru, posvećenom 35. obljetnici sporazuma, jasno rekao da treba zatvoriti 'rupe' u propisima sporazuma. Naime, kako sada stvari stoje, neka zemlja može učiniti točno ono što je učinila Sjeverna Koreja: pregovorima dobivati na vremenu dok ne postigne proizvodnju oružja, a potom jednostavno istupiti iz sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja.
Iz "Washington Posta" saznajemo da je po prvi puta od terorističkih napada na New York i Washington na najvećoj internetskoj dražbovaonici prodan neki suvenir vezan uz te napade: američka zastava s Pentagona, koja, prema tvrdnjama prodavača, nije bila uništena nego samo oštećena napadom, prodana je za 371 tisuću i 300 dolara neidentificiranom kupcu iz savezne države Minnesote. Prodaja je bila velik udarac mnogima od obitelji postradalih koje su se trudile da zadrže takve 'suvenire' izvan prodaje.