Znastvenici koji vrše istraživanja na Floresu, udaljenom indonežanskom otoku, tvrde da su prošle godine otkrili kosti ljudi patuljastog rasta koji su živjeli na tom otoku prije dvadesetak hiljada godina - dakle u vrijeme kada se čovjek kakvog ga znamo danas brzo naseljavao planetom Zemljom. Otkrića do kojih su došli prezentirana su danas.
Za pronađene kosti jedne ženske osobe, visoke samo oko jednog metra, znanstvenici kažu da su ostaci najčudnijeg primjerka koji se može pripisati vrlo širokoj vrsti humanih bića. To patuljasta stvorenja, kako se procjenjuje, živjela su na otoku Flores prije otprilike 18 hiljada godina, otoku tropske vegatacije, ogromnih guštera i minijaturnih slonova.
Profesor Richard Roberts kaže:
”Jedna od kostiju ruke. Dugačka je kao polovina kosti moje ruke. I sve ostalo je bilo upola manje - visina, težina - i do ovog otkrića niko nije mogao zamisliti da su ljudska bića ne tako davno mogla biti tako mala.”
Znanstvenici su vrstu patuljastog čovjeka nazvali Homo Floresiensis ili čovjek sa Floresa.
Činjenica da je čovjek sa Floresa toliko novo i neobično stvorenje, potpuno drugačije od modernog čovjeka, iznenadila je znanstvenike kao ni jedno od nekih prethodnih otkrića.
Profesor Chris Stringer ističe:
”Ne bih ih mogao nazvati dlakavcima ili hobitima, jer ne znamo zapravo koliko su i gdje su sve bili obrasli dlakom. Ali, da su bili mali ljudi - to jesu, bili su mala ljudska bića.“
Čovjek za Floresa jedva da je bio formiran. Njegov mozak bio je velik kao četvrtina mozga homo sapiensa. Zapravo po veličini odgovarao mozgu koja su u Africi imala bića koja su prerastala u humana prije više od tri miliona godina.
Ono što je pronađeno uz ostatke čovjeka sa Floresa ukazuje da su ti majušni ljudi pravili oruđa od kamena, da su koristili vatru i da su se radi lova na životinje organizirali u grupe.
Odgovor na pitanje kako su bića sa Floresa mogla ostati na tako primitivnom nivou razvoja nije jasan, Ali, geološki nalazi ukazuju na mogućnost da je velika vulkanska erupcija zapečatila njihovu sudbinu prije nekih 12 hiljada godina, zajedno sa drugim neobičnim životinjskim vrstama tog otoka.
Za dr. Henry Gee, znanstvenika, to otkriće moglo bi biti polazna tačka i na neka nova tumačenja:
”Ovo otkriće pokazuje da je bilo dosta različitih vrsta ljudskih bića, nekih izuzetno čudnih, koja su živjela u isto vrijeme na našoj planeti. To dovodi u pitanje mnoge stvari koje smo gotovo smatrali svetim slovom u ovom našem svijetu.”
Otkriće ostataka ljudskih bića na otoku Flores kosi se sa odavno uobičajenim stavom da su otprilike prije 160 hiljada godina moderna ljudska bića počela brojnošću nadmašivati druge vrste bića koja su bila u stanju hodati uspravno i dominirati planetom. Primjer Floresa ukazuje i na još nešto. Afrika, naučno priznata kolijevka ljudskih bića, ne krije sve odgovore na pitanja od koga smo i gdje smo, kao ljudi, nastali.
