Colin Pawell je i danas tema u američkim medijima, iz kojih izdvajamo karikaturu u današnjem Washington Postu, zatim komentar iz jučerašnjeg izdanja Washington Posta o ponudi srbijanskog premijera Zorana Živkovića da srpski vojnici idu kao pomoć koalicijskim snagama koje u Iraku predvode Amerikanci, i komentar iz današnjeg Washington Timesa kojim se pozdravlja najva iz haškog tribunala o mogućem povlačenju optužnice protiov hrvatskog generala Ante Gotovoine.
Današnji Washingon Post je karikaturom propratio spekulacije o povlačenju državnog sekretara Colina Powella. Na slici se vidi predsjednika Busha za upravljačem vozila, koje simbolizira Sjedinjene Države, i koji se obraća Ujka Samu sa upozorenjem da njegovo vozilo izgleda ostaje bez kočnica. Autor karikature, Tom Toles aludira na umjerene stavove Colina Powella koji se često ne slaže sa oštrim stajalištima jastrebova u administraciji predsjednika Busha.
Iz komentara u udarnim američkim novinama izdvajamo komentar Jacksona Diehla u jučerašnjem Washington Postu pod naslovom Posljednji teški slučajevi u Evropi.
Autor govori o demokratizaciji Evrope, odnosno proširenju NATO-a i EU, te kao najteže slučajeve izdvaja Srbiju i Crnu Goru, i Ukrajinu.
Novi premijer Srbije, Zoran Živković, kaže se u komentaru, nedavno je u razgovoru sa državnim sekretarom, Colinom Powellom i Savjetnicom za Nacionalnu sigurnost, Conndolzzom Rice, tražeći tiješnje veze sa Sjedinjenim Državama, ponudio hiljadu srpskih vojnika kao pomoć bilo kojoj američkoj vojnoj misiji, uključujući Afghanistan i Irak.
Zemlja, koja je prije četiri godine bila u ratu sa NATO savezom, i ljuti protivnik Sjedinjenih Država, traži tiješnje veze i sa Evropom i Amerikom.
Nakon pada Berlinskog zida, NATO i EU su se proširili, ali još uvijek nekih 170 miliona ljudi koji sebe smatraju evropljanima su izvan EU i NATO-a.
Lako je bilo u rekonstrukciji Evrope proširiti Zapad na zemlje kao što su Češka Republika i Poljska, ali prema Jacksonu Diehlu pravi izazov ostaju Ukrajina sa svojih 50 miliona stanovnika i Srbija koja je bila najčešća startna tačka za evropske ratove u posljednjih 100 godina.
Autor komentara u Washington Postu navodi i mišljenje Brucea Jacksona, bivšeg zvaničnika Pentagona, koji zagovara proširenje NATO-a i nastoji privući pažnju Evrope na te posljednje teške slučajeve.
Njegova stragija je u Parizu, a dijelom i u Briselu naišla na otpor kada je riječ o prijemu Turske u EU. Uz to, dobar dio Evrope nastoji držati van Zapada Ukrajinu i Kavkaz.
Sa druge strane kaže autor komentara, administracija predsjednika Busha sve više podupire članstvo Turske u EU, prihvatila je ponudu vojnika iz Ukrajine u misiji u Iraku, a srbijanski premijer Živković je naišao na topal prijem od strane Colina Powela i Conndolizze Rice, dok su zvaničnici rekli da razmišljaju o njegovoj ponudi srbijanskih vojnika za američke vojne misije, kaže na kraju komentara Jackson Diehl.
I dok danas, Danom pobjede i Domovinske zahvalnosti Hrvatska obilježava osmu godišnjicu Oluje, vojne ofanzive kojom je u sastav Hrvatske vraćeno područje samoproglašene Republike Srpske Krajine, pažnju privlači komentar u današnjem Washingotn Timesu.
Jeffrey Kuhner, suradnik ovog lista, koji piše i knjigu o Hrvatsko-Srpskom sukobu u bivšoj Jugoslaviji, pozdravlja najave iz Haškog tribunala o mogućem povlačenju optužnice protiv hrvatskog generala Ante Gotovine, koji je predvodio akciju Oluja, koja je, podsjeća autor, dobila zeleno svjetlo i snažnu pomoć Washingona.
Reagirajući, kako piše, na tekst u Toronto National Postu, kojim se od haškog tribunala traži da konačno privede sudu generala Gotovinu, odgovornog za, kako stoji u komentaru lista iz Toronta, za etničko čišćenje 150 hiljada krajiških Srba, gospodin Kuhner kaže da je to ustvari bila pobjeda civiliziranih snaga nad barbarizmom razularenim pod vladavinom Slobodana Miloševića.
Ante Gotovoina je od strane Haškog tribunala 2001. godine optužen po komandnoj odgovornosti za zločine koji su počinjeni nad srpskim civilima tokom operacije Oluja.
U komentaru Susret Haškog tribunala sa realnošću, Jeffrey Kuhner piše da su zvaničnici tog suda u privatnim kontaktima priznali da se slučaj protiv generala Gotovine ponovo razmatra jer je zasnovan na slabim dokazima.
Ne negirajući počinjene zločine, ubistvo oko 500 civila, pljačke i spaljivanje oko 40 hiljada kuća, za koje autor komentara smatra da su počinjeni od strane hrvatskih paravojnih snaga, a ne hrvatske regularne vojske, te ističući da je general Gotovina naredio sudjenje za oko 300 hrvatskih vojnika koji su, kako piše, počinili izolovane zločine, Jeffrey Kuhner tvrdi da je slučaj protiv generala Gotovine politički motiviran.
Prirodno je kaže na kraju autor, da tužioci haškog tribunala i kanadski pisac komentara zahtijevaju da visoko rangirani zvaničnici plate za sudbinu koja je zadesila krajinske Srbe, ali je za nju, kaže Jeffrey Kuhner prije svega kriv Slobodan Miloševića, kojeg on smatra autorom genocidnog projekta na području bivše Jugoslavije.
