Jedno od najvećih ostvarenja u modernoj poljoprivrednoj proizvodnji je korištenje naučno utemeljenih tehnika, uključujući i genetički inžinjering, na poboljšanju ili stvaranju boljih vrsta žitarica - kukuruza, pšenice i soje, na primjer.
Primjenom biotehnoloških dostinguća farmerima je pružena mogućnost da povećaju urod žitarica, što znači više hrane za ljude po nižoj cijeni. Naučnici su, koristeći se biotehnološkim saznjanjima, razvili genetske osobine kod žitarica koje bi mogle omogućiti rast tih žitarica na milionima hektara zemljišta širom svijeta koje sada nije pogodno za zasijavanje. Biotehnologija može biti korištena i za stvaranje takvih genetičkih promjena sa kojima bi žitarice postale otporne na žitna oboljenja koja umanjuju prinose. Mogla bi takođe biti smanjena i upotreba pesticida koji, inače, zagađuju tlo i vodu, pa čak ogrožavaju i zdravlje ljudi koji rade na farmama.
Žitarice dobivene uz pomoć bio-tehnoloških mjera u Sjedinjenim državama koriste se bez ikakvih posljedica po zdravlje od 1996. godine kada su prvi put uvedene u ishranu. Danas su u Americi 75 procenata soje i više od 30 procenata kukuruza dobijeni korištenjem biotehnologije. Takve vrste kukuruza uzgajaju se i u Argentini, Južnoj Africi, Filipinima i nekoliko zemalja-članica Evropske unije.
Međutim, rekao je nedavno predsjednik Sjedinjenih država George W. Bush, ”velike prednosti koje pruža biotehnologija još nisu stigle do afričkih zemalja u razvoju i do drugih regiona gdje su te i takve inovacije najpotrebnije.“
“Reagirajući na neutemeljenoj i naučno neosnovanoj bojazni vlade mnogih evropskih zemalja blokirale su uvoz svih novih, biotehnoloških žitarica. Zbog tih vještačkih prepreka mnoge afričke zemlje izbjegavaju investiranje u biotehnologiju, brinući da bi njihovi proizvodi mogli biti izbačeni sa važnih evropskih tržišta. U ime i za dobro kontinenta kojem prijeti izgladnjivanje ja tražim od vlada evropskih zemalja da okončaju protivljenje biotehnologiji.“
Velika većina znanstvenika i stručnjaka širom svijeta smatra da je hrana dobivena uz pomoć i korištenjem biotehnoloških mjera i saznanja bezbjedna za ljudsku ishranu. Zapravo, činjenice i dokazi prikupljeni tokom višegodišnjih istraživanja pokazuju da je biotehnološka hrana jednako sigurna kao i uobičajena hrana. Da ima i jednog dokaza da bilo koja vrsta biotehnološke hrane predstavlja prijetnju po čovjekovo zdravlje, takva hrana ne bi se ni našla na tržištu.
Američki farmeri i potrošači prihvataju koristi koje donosi biothenologija. Kao što je predsjednik Bush rekao “mi bismo trebali ohrabrivati širenje efikasnih i sigurnih biotehnoloških mjera i saznanja kako bi dobili bitku protiv gladi u svijetu.“
