Irak dominira svjetskom paľnjom i skreće je sa ostalih područja gdje se i dalje krąe ljudska prava, upozorili su danas zvaničnici Amnesty Internationala, povodom objavljivanja godiąnjeg izvjeątaja o krąenju ljudskih prava ąirom svijeta. Zaboravljeni sukobi su odnijeli velike ľrtve u pogledu ljudskih prava i ľivota, kao u Kolombiji, Burundiju, Čečeniji i Nepalu, stoji u izvjeątaju Amnesty Internationala, čiji je ured u Washingtonu danas odrľao konferenciju za novinare povodom objavljivanja izvjeątaja 2003.
Izvjeątaj Amnesty Internationala inače obuhvata oko 150 zemalja i područja, i situaciju sa ljudskim pravima u njima tokom 2002. godine. U najnovijem izvjeątaju se naročito spominje Irak u kojem je rat, kako se navodi, poboljąao ljudska prava iračkog naroda, ali gdje su ta ista prava joą uvijek daleko od sigurnog. Dok je postizala vojni trijumf, Bushova administracija je ignorirala sve dublje probleme vezane za ljudska prava u drugim dijelovima. Bushova administracija, dok je bila okupirana troąenjem milijardi dolara ka zbacivanju Sadama Huseina, nije uspjela osuditi ili onemogućiti ostale diktatore i pobunjenike koji su se svetili nad milionima ljudi. Nije prihvatljivo dobiti slobodu za jedne na račun drugih, navodi se u izvjeątaju Amnesty Internationala, kojeg je danas predstavio izvrąni direktor Bill Schulz. Irak sada mora postati zemlja gdje su ljudska prava upisana u zakon, gdje se poątuju i gdje ih ątiti nova vlada, i u kojima uľiva svaki Iračanin. Tragedija Iraka nije zavrąena--nije okončana slijetanjem borbenog aviona nadomak San Diega, nije okončana, kako nam je rečeno, briljantno izvrąenom vojnom kampanjom, jer, kako su senator Richard Lugar i ostali rekli, adminsitracija je temeljito planirala rat, ali nije uspjela adekvatno planirati mir. Sada je momenat za Sjedinjene Drľave da ispune svoja obećanja data iračkom narodu,da osiguraju red i mir, i zaątite osnovnu infrastrukturu, te zajedno s Iračanima razviju prijedloge za reformu iračkog sistema kriminalne pravde, navodi Amnesty Interantional.
©to se tiče Čečenije, u trenutku dok predsjednik Bush odlazi za St.Petersburg, gotovo da ne postoje ąanse da će on pozvati rusku vladu da se suoči s nezakonitim ubistvima, nestancima, silovanjima i mučenjima kojima su izloľeni čečenski civili. I sve dok se predsjednik ne bude suprotstavio ruskoj vladi, on ima malo aduta da izvrąi utjecaj na čečenske borce da odustanu od svoje vlastite brutalnosti, koja je samo ovog mjeseca odnijela viąe od 75 ľivota.
Tu je i sukob bez kraja između Izraelaca i Palestinaca. Bez sumnje, na milijarde dolara vojne pomoći koju Sjedinjene Drľave pruľaju Izraelu ga ohrabruju da nastavi putem zaustavljanja destrukcije i smrti. I niąta ne opravdava ni nasumične bombaąke napade od strane naoruľanih palestinskih grupa nad izraelskim muąkarcima, ľenama i djecom. Dok je ove nedjelje doąlo do pozitivnih znakova da će se Sharonova vlada kretati ka miru, ne moľe biti trajnog mira bez poątivanja ljudskih prava, a njihova zaątita će biti joą teľa ukoliko izraelska vlada nastavi spriječavati nezavisne promatrače da uđu na okupirane teritorije, naglaąava se u izvjeątaju o ljudskim pravima.
Medju uspjesima boraca za ljudska prava se na prvo mjesto stavlja uspjeąna uspostava Medjunarodnog krivičnog suda, koja se označava kao prijelomni trenutak u borbi za kaľnjavanje najgorih mogućhih zločina protiv čovječnosti. U velikoj mjeri podrľavamo međunarodni krivični sud, ali i oątro osuđujemo otpor Sjeidnjenih Drľava tom sudu i bilateralne sporazume koje sklapaju s ostalim zemljama kako bi se američki vojnici izuzeli iz jurisdikcije suda, kaľe se u izvjeątaju Amnesty Internationala.
