Linkovi

Christian Poortman iz Svjetske banke kaže da zemlje zapadnog Balkana postaju sigurnije. 14/2/03 - 2003-02-14


Dosadašnji šef Odjeljenja za zapadni Balkan pri Svjetskoj Banci kaže da je taj nemirni region u koji je u protekloj deceniji Svjetska Banka u kreditima uložila više od dvije milijarde dolara, kako se čini - skrenuo u stabilnije vode. Christian Poortman kaže da zemlje zapadnog Balkana postaju sigurnije. On je, kako kaže, uzdržano optimističan u ocjeni da je etnički razdor koji je pratio kolaps bivše Jugoslavije u protekloj deceniji - okončan. Tokom jučerašnjeg susreta sa novinarima, gospodin Poortman je rekao da su ova banka i Evropska Unija ostvarili uspjeh u promoviranju regionalne ekonomske saradnje i veza sa zapadnom Evropom. Zemlje koje su u domenu njegove odgovornosti su Bosna i Hercegovina, Albanija, Kosovo, Makedonija te Srbija i Crna Gora. Gospodin Poortman kaže da je tržišno orijentirana reforma u protekle dvije godine veoma uspješno ostvarivana u post-Miloševićevoj Srbiji, zemlji koju on naziva centralnom - s obzirom na njenu geografsku poziciju. On je takodje zadovoljan stanjem u Makedoniji gdje je proteklog oktobra na vlast došla reformistička vlada, posvećena etničkom pomirenju. Veoma je važno to što je to vlast koja je borbu protiv korupcije stavila veoma visoko na svoju listu prioriteta, a sve u svemu, za mene to znači da se radi o vladi koja je ozbiljna u smislu svog programa ekonomskog razvoja i da zaista žele da se time ozbiljno pozabave, rekao je gospodin Poortman. Kosovo, južna srbijanska pokrajina sa većinskim albanskim stanovništvom, kaže gospodin Poortman, najmanje je sredjena teritorija u regionu. Šta god vi, politički gledano, mislili o Kosovu i njegovom konačnom statusu, činjenica da još postoji nešto od tako velikog značaja što još nije definirano - unosi elemente nesigurnosti. A ta nesigurnost čini da je teško planirati budućnost i to je nešto što obeshrabruje investiranje, na ovaj ili onaj način, rekao je dosadašnji šef Odjeljenja za zapadni Balkan pri Svjetskoj Banci. Najviše pomoći iz fondova Svjetske Banke dobijaju Bosna i Hercegovina (730 miliona dolara), Albanija (660 miliona) i Makedonija (469 miliona dolara). Naredni zadatak i izazov, zaključuje gospodin Poortman, jeste dovodjenje privatnih investitora, razvoj vladavine prava, prevladavanje korupcije i polagano smanjivanje ovisnosti u stranoj pomoći.

XS
SM
MD
LG