John Markey je direktor programa State Departmenta za pomoć policijskim snagama širom svijeta, i ujedno koordinator programa SEKI, inicijative za suradnju zemalja jugoistočne Evrope po pitanju borbe protiv organiziranog kriminala. Organizirani krimal raste i razvija se na području Balkana -bio je zaključak jučer održanog panela u centru Woodrow Wilson, ovdje u Washingtonu. Gospodin Markey je pristao da odgovori na nekoliko pitanja koji se tiču ovog problema u BiH. Na pitanje da li je Državna granična služba kompetentna i dovoljno jaka da kontrolira granice BiH i da li je carinski sistem sposoban da se suoči sa organiziranim kriminalom, gospodin Markey odgovora:
J. MARKEY: Bilateralno, ne. U to nema sumnje. Surađivao sam sa zvaničnicima državne granične službe, koji sada kontroliraju 90 posto granica, ne računajući Republiku Srpsku. Ustanovio sam da DGS ima mogućnost da započne sa procesom kontroliranja granica. Što se tiče carinske službe, s faktički tri vlade u BiH, teško je pronaći ljude koji su kompetentni i ujedno sposobni da regionalno dijele informacije. Carinska služba u BiH je nedavno u Sarajevu organizirala skup pod pokroviteljstvom SEKI-ja o problemu krijumčarenja ljudi. Ljudi iz BH su preuzeli na sebe odgovornost hvatanja u koštac sa ovom velikom inicijativom, medjutim, ne vjerujem da je vlada prepoznala kako široka suradnja je potrebna za takve inicijative, kao ni cijenu koštanja takve operacije. Nevladine organizacije u BiH nisu zadovoljne radom mnogih vladinih tijela. Kazali su mi, na primjer, da se žrtve krijumčarenja tretiraju kao da su kriminalci. Vlada BiH mora raditi mnogo više i u regionu i u samoj državi kako bi eliminirali ono što bih nazvao centrima krijumčarenja ljudi u tom regionu.
VOA: Možete li prokomentirati odnos između vladavine prava i policijskog rada u BiH?
J. MARKEY: Uz pomanjkanje obučavanja, nedovoljno razumijevanje složenosti transnacionalnog organiziranog kriminala, vrlo je teško obavljati policijski rad. Policija u BiH nema istoriju suradnje u istragama sa drugim vladama. Upravo to omogućava da je BiH zaražena ruskim, čečenskim, izraelskim, bugarskim aktivnostima organiziranog kriminala, jer nemaju potpuno znanje o suradnji, važnosti suradnje i razumijevanje da se sa ovim ne mogu boriti sami.
VOA: Možete li navesti nekoliko primejra takvih situacija?
J. MARKEY: Posljednja operacija koja je izvedena na području BiH je operacija Mirage. Dobro je što su bh vlasti uhapsile 11 policajaca i na to upozorili javnost. Međutim, 11 hapšenja je premalo, po mom mišljenju. Dakle, propust da se stvori strategija i plan kako prevazići situaciju u kojoj se BiH praktički koristi kao konačno odredište takvih aktivnosti, ne više samo kao tranzitna zona. Ukoliko policija nema podršku Jacque Klainovih tzv. STOP timova i sada britanske vlade, ukoliko nisu obučeni o osnovnim policijskim pravilima, neće biti u mogućnosti koordinirati tako komplicirane istrage.
VOA: Koji je najgori oblik organziranog kriminala u BiH?
J. MARKEY: Za mene najveću zabrinutost predstavlja ekonomska stabilizacija. Vlada BiH ne može započeti sa rješavanjem problema organiziranog kriminala sve dok ekonomija ne postane stabilna, dok vladine političke strukture ne postanu realnost. SEKI program je postavio BIH da bude partner u regionalnim nastojanjima. Medjutim, u BiH smo skoro tri godine na programu trgovine i transporta i nije bilo značajnijih pomaka.
VOA: Da li unutar SEKi-ja postoji program zaštite svjedoka za žrtve krijumčarenja u BiH?
J. MARKEY: Zasigurno će ga biti. Regionalni program zaštite svjedoka je značajan kako bi policija došla do podataka. Naravno mora se osigurati da ih policija, koja posjeduje te informacije, koristi pošteno, uz poštovanje integriteta. Uz to, mora se postići da vlade zemalja omogućavaju i žrtvama i porodicama žrtava ostanak u zemlji što će žrtvama omogućiti da se osjećaju sigurnim kada budu svjedočili o organiziranom kriminalu u BiH, na Kosovu, Bugarskoj. Na tome trenutno radimo, projekat će biti skup, ali je neophodan.
