Sarajevska hagada - svjetski poznata rukotvorina - 109 stranica teksta Starog zavjeta, sa izvanrednim iluminacijama u bakru i zlatu –potiče iz Barcelone a početka 14. vijeka. Nakon progona Jevreja iz Španije u 15. vijeku, prenesena je u Italiju. Iz Italije je ovaj dokument preko Jadrana dospio do Splita, Dubrovnika i konačno Sarajeva. Hagada je bila u vlasništvu porodice Cohen, koji su je zbog teške finansijske situacije prodali tada novoosnovanom Zemaljskom muzeju grada Sarajeva 1888. godine. Zatim je poslata Zemaljskom muzeju u Beču na stručnu analizu i vraćena sarajevskom Muzeju tek krajem Prvog svjetskog rata. No priča o preživljavanju Sarajevske Hagada se tu ne završava. Nacisti su je tražili tokom okupacije Sarajeva u Drugom svjetskom ratu, ali je misteriozno nestala i bila skrivena, neki kažu, ispod drvenog poda džamije u jednom planinskom selu. Po oslobođenju grada, vraćena je muzeju. Tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, Sarajevsku Hagadu je spasio službenik muzeja svega nekoliko dana prije bombardovanja biblioteke Zemaljskog muzeja. Mjesto njenog skrivanja u ratu je još jednom ostalo pod velom misterije. Ponovo na sigurnom, dokument stoji kao svjedočanstvo hrabrosti i opstanku naroda svih vjera. Finansiranje restauracije je omogućeno putem specijalne kampanje koju je pomogla UN Misija u Bosni i Hercegovini u suradnji sa Jevrejskom zajednicom Bosne i Hercegovine, u Sarajevu.
