Linkovi

P.Ashdown u New York Timesu - Šta sam naučio u Bosni. 28/10/02 - 2002-10-28


Tragedija u moskovskom pozorištu, tema je i današnjih komentara u američkoj štampi, a New York Times je danas objavio i komentar visokog predstavnika za BiH Paddya Ashdowna pred skori odlazak misije UN-a, čije će poslove u bih preuzeti Evropska Unija. Šta sam naučio u Bosni, Naslov je komentara Paddya Ashdowna, kojeg donosi današnji New York Times. Istorija će, kaže gospodin Ashdown na angažiranje u BiH gledati kao na prve kolebljive korake u pravcu doktrine o medjunarodnoj zajednici i Bosna će biti vidjena kao novi model za medjunarodne intervencije, čija iskustva se već primjenjuju na Kosovu, u Istočnom Timoru i Afganistanu. On je ponovio svoje stajalište da prije nego demokracija uzme korijena, mora se uspostaviti vladavina zakona. Možda su tu i greške koje je u Bosni pravila medjunarodna zajednica orjentirajući se na organiziranje izbora čijim je brojem mjeren dostignuti nivo demokracije. Kao rezultat toga ljudi su postali umorni od izbora, a fokusirana na izbore, medjunarodna zajednica je usporila napore na borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, koji su ugrozili kvalitet života i zaplašili strane investitore. I pored svega, Ujedinjeni narodi su u BiH ostvarili neopisivi uspjeh, kaže Visoki predstavnik, a najvažnija lekcija koju smo mogli naučiti jeste da je intervencija uvijek lakša nego ono što dolazi poslije - stabiliziranje post-ratnog društva i osiguravanje da se problemi koji su izazvali intervenciju ne povrate. Sada, kada odlazi UN i kada je u BiH uspostavljen krhak mir, Evropa može početi svoju novu ulogu u Bosni, sigurna da su Ujedinjeni narodi uradili svoj posao. Medjutim, ne treba zaboraviti činjenicu da Bosna ne može ovisiti samo o Evropi i dok je američko vojno prisustvo spalo na oko 2 hiljade vojnika američka politička i ekonomska podrška ostaje ključna za dugoročan uspjeh u rekonstrukciji BiH, kaže Paddy Ashdown u današnjem komentaru u New York Timesu.

U uredničkom komentaru ovaj najutjecajniji američki list pod naslovom Krvoproliće u Moskvi smatra da su, kao i u mnogim dosadašnjim nasilnim incidentima u čečenskom konfliktu, vrlo pogrešne procjene imali i pobunjenici i ruske snage sigurnosti. Čečeni, kada su se oslonili na terorizam kako bi postigli svoj cilj, koji može biti ostvaren samo kroz političke pregovore, a ruska vlada što nije pribavila adekvatnan medicinski lijek taocima, kada je već bila prinudjena da medju njih ubaci moćan i nepoznat gas, koji je uzeo 116 nedužnih života. Neprilike koje su uslijedile i pokušaj da se one izglade podjsjećaju na način na koji se tadašnja Sovjetska vlast nosila sa nesrećom u černobilskoj nuklearki 1986. Medjutim, naglašava New York Times, Sjedinjene Države, ako žele biti od koristi, ne bi smjele dati ruskom predsjedniku Putinu odstupnicu nakon debakla i reći mu da se bore protiv istog neprijatelja. Medjunarodni rat protiv terorizma i jaki dokazi da su neki čečenski lideri imali trening i primali podršku od Al Qaide omogućili su gospodinu Putinu da izjednači Rusku borbu protiv gerile u Čečeniji sa Američkom kampanjom protiv Osame bin Ladena i njegovih sljedbenika. I dok u tome postoje neki zajednički elementi, Čečeni imaju legitimne pritužbe na dugu istoriju grube ruske vladavine i Vladimir Putin mora shvatiti da čečenski ustanak ne može okončati samo silom.

Suzane Fields, kolumnista u Washington Timesu piše o nastupu poznate italijanske novinarke Oriane Fallaci na American Enterprise Institutu u Washingtonu. Oriana Fallaci sada ima 72 godine i boluje od raka, a u Washingtonu je govorila o jihadu i kulturnom ratu protiv Zapada naglašavajući kukavičluk Zapada na bojnom polju. Čitajući iz svoje nove knjige Gnjev i ponos, ona je u Washingtonu iznjela svoje stajalište prema kojem suvremeni Islam nastoji da uništi Zapad kakav znamo i u tome, rekla je, može uspjeti ako ne budemo pazili. Ona mržnju fundementalističkog Islamskog pokreta poredi sa vatrom koju podhranjuje vjetar i čiji se sljedbenici povećavaju kao protozoe u ćelijima od dvije do beskonačnosti. Taj sukob Zapada i Islama, prema Oriani Fallaci nije samo vojni on je kulturni i religiozni, a najgore tek treba da dodje, kako ona predvidja. Ova Italijanka, rodjena kao katolik, koja tvrdi da je sada ateista, smatra da je razlika izmedju umjerenog i radikalnog Islama samo u dužini brada. Autor teksta Suzanne Fields, kolumnista Washington Timesa, naglašavajući da se lično ne slaže sa svim što govori Orana Fallaci, dodaje da je, medjutim, njen istup na American Enterprise Institutu, praktično utišao svako protivljenje. Washingon Times podsjeća da su u Francuskoj muslimanske grupe za zaštitu ljudskih prava zatražile zabranu knjige Oriane Fallaci, i da su protiv nje pokrenule tužbu za iniciranje mržnje protiv muslimana. Kritičari žele cenzuru njene knjige u Belgiji, Švicarskoj i Italiji.

XS
SM
MD
LG