Linkovi

Apatija naroda i ratni zločinci na slobodi,uzroci izbornih rezultata, 18/10/92. - 2002-10-18


Nove pobjede nacionalista u BIH,i propast srbijanskih izbora komentira Janusz Bugajski direktor programa za Istočnu Evropu u washingtonskom Centru za strateška i međunarodna istraživanja - razgovarala Jela Jevremović.

BUGAJSKI: To je vrlo žalosno za BiH, i za cijelu regiju - da sedam godina nakon medjunarodne uključenosti i prisutnosti, neki od ultra-nacionalista su još uvijek na vlasti, imaju utjecaja, kontroliraju mnoge resurse...Mislim da je sramota za društvo u BIH da nije više naroda izašlo da glasa; nadalje, mladi nisu uključeni u politiku, a nema fokusa na novinama, na stvarnim problemima, na ekonomskim pitanjima, ili pak pitanja integraciju u Evropu. Dakle, na žalost, to sve hoće Bosnu vratiti unatrag.To takodjer može voditi izvjesnim sukobima izmedju visokog predstavnika Paddyja Ashdowna i stranaka na vlasti.

VOA: Imate li možda neko objašnjenje zašto su izbori u BIH tako okončani?

BUGAJSKI: Mislim da to pokazuje da su misije UN-a i NATO-a, u prvim danima, morale biti mnogo oštrije u nastojanjima da se sklone nacionalisti, tj, bivši, kako ih ja zovem, ratni zločinci koji su se pretvorili i tzv mirnodopske zločince! Morali su biti mnogo odlučniji i oštriji kada su ih željeli skloniti sa svih javnih fuunkcija, preuzeti kontrolu nad njihovim resursima, a nekima od njih , koji su bili uključeni u zločinačke aktivnosti, i suditi.Na žalost , to se ništa nije dogodilo i oni su se usjedili u politici.Osim toga, puno toga se može pripisati i apatiji koja je zavladala narodom.Mladi nisu uopće uključeni - mnogi od njih su ili emigrirali iz BiH, ili jednostavno nisu zainteresirani za uključenost upolitiku.Ti sve, na žalost , ostavlja otvorenim prostor za ove bivše gospodare rata.

VOA: Nadalje, tu je i Karadžić koji je još uvijek na slobodi?

BUGAJSKI: To takodjer doprinosi osjećanju da se u stvari ništa nije promijenilo; osjećanju,posebno kod Muslimana, nepravde ; te osjećanju da medjunarodna zajednica nema hrabrosti provesti ono što i sama smatra da treba provesti - drugim riječima, oni ga osudjuju,ali ga ne dovode pred lice pravde.

VOA: Ugledni američki balkanolog je razgovor nastavio ocjenom da su propali predsjednički izbori u Srbiji uglavnom posljedica opće apatije i razočarenja srpskim političarima:

BUGAJSKI: “U Srbiji očito postoji jak proreformski blok glasača, kojeg predstavlja gospodin Labus, među kojima su svoj glas dali Koštunici. Međutim, takođe postoji snažan blok onih koji se opredeljuju za platformu nacionalizma. No, izborni promašaj ukazuje na opštu apatiju i razočaranost u političare, kao i razočaranost privrednom situacijom, koja je teška. Mislim da takvo stanje preti da zavlada na celom području Balkanu. U Srbiji je pored toga pravilo o neophodnih 50 odsto glasova, situaciju učinilo još komplikovanijim. Da je albansko stanovništvo na Kosovu isključeno iz ukupnog broja birača, Koštunica bi sada bio predsednik. U sledećem periodu će očigledno biti nastavljena politička sporenja.

VOA: Koštunica će - kako izgleda -- ipak pobijediti na kraju...

BUGAJSKI: Da i kada dođe na vlast nadajmo se da se neće okrenuti Šešelju, nego Labusu i reformi i da će zauzeti pro-zapadnu poziciju.

VOA: Kakvi su izgledi da to učini?

BUGAJSKI: Mislim da bi se to moglo dogoditi uz odgovarajući podstrek, jer vjerujem da Srbija treba da bude u Evropi, a ne negdje na pola puta, na ničijoj zemlji. Posebno u svijetlu predstojećeg samita NATO-a i odluke Evropske Unije o proširenju. Srbija želi i treba da stane u red za pridruživanje u obje institucije.

VOA: Ali, Koštunica je u izbornoj kampanji ohrabrivao nacionaliste u Bosni...

BUGAJSKI: On je nažalost samog sebe predstavio kao nacionalistu i zapadni posmatrači ga sve više tako ocjenjuju. Na primjer, njegov odnos prema Bosni i Hercegovini izazvao je zabrinutost i konsternaciju u Sarajevu, koji strepi od novog pokušaja raspračavanja zemlje. Znate, poruke su u politici veoma važne. Koštunica očigledno nije Milošević i neće silom nametati svoja uvjerenja, ali ako bude stvarao atmosferu za Veliku Srbiju, mislim da će to biti veoma negativna poruka za čitav region.

VOA: Labus nije postigao velike izborne rezultate, odnosno proreformske snage nisu izašle osnažene nakon drugog kruga glasanja. Da li to znači da će Srbija ubuduće zaostajati u reformama?

BUGAJSKI: Srbija bi nažalost mogla početi da zaostaje iz nekoliko razloga, jedan je politička borba između Điniđića i Koštunice i njihovih suparničkih stranaka. U stvari, mislim da je reforma od drugorazredne važnosti za Koštunicu, koji često daje prioritet nacionalističkom programu. To nije dobro, jer se bez ekonomskog preobražaja ne može obezbijediti napredak zemlje. Nužna je integracija, privlačenje stranih investicija, preduzimanje najrazličitijih ekonomskih mjera. Toga još uvek nema dovoljno u Srbiji. Predstojeća zima će po svemu sudeći biti veoma teška, što će samo još više obeshrabriti apatičnu javnost. A u takvim uslovima postoji opasnost da političari ponovo počnu da zastupaju nacionalističke programe, kao što to Šešelj ne prestaje da čini.

VOA: Šta izbor Koštunice može da znači za Kosovo?

BUGAJSKI: Na žalost u Srbiji nema dovoljno hrabrih političara koji će reći: “Kosovo je prošlost, moramo ići dalje, postati deo Evrope, kojoj se ne treba da se pridružujemo sa narodom koji ne želi da bude deo Srbije”, i političara koji će zaključiti da se sa Kosovom stvaraju problemi a ne riješenja. Biće potrebno hrabrosti da se donese odluka da treba pustiti Kosovo, nakon čega će biti moguće uspostaviti dobre odnose, zaštititi spomenike i tamošnju srpsku manjinu.

VOA: Crnogorci su pred izborima i očigledno mogu da zaključe da će najvjerovatnije sledeći predsjednik Srbije biti Koštunica, koji se zalaže za održavanje neke vrste Jugoslavije. Da li će to uticati na ishod crnogorskih izbora?

BUGAJSKI: Neće. Crnogorci su ponosan narod koji zna samostalno da odlučuje. Ovi će izbori u Crnoj Gori biti veoma tijesni, jer je izjednačen broj onih koji su “za” i “protiv” nezavisnosti. Problem je u tome što snage koje se protive nezavisnosti ujedno su najregresivnije antireformske snage u Crnoj Gori. U tako tijesnim izborima svaki, pojedinačni glas će biti važan i činiti razliku.

VOA: Na kraju - Kakvi bi mogli biti odnosi između Beograda i Podgorice posle izbora?

BUGAJSKI: Koštunica je svojom odlukom da se povuče, u stvari, priznao da jugoslovensko predsedništvo neće imati nikakavu težinu. I bez obzira na to što govori, Koštunica shvata da buduće veze između Srbije i Crne Gore neće nimalo biti čvrste. Stoga bi za njega bilo najbolje da -- kao učesnik u procesu -- podrži svaki dogovor koji Crna Gora i Srbija budu postigle za okvir nove unije Srbije i Crne Gore.

XS
SM
MD
LG