Američki državni sekretar Colin Powell, usprkos protivljenju Evropske unije takvom sporazumu, traži od vlada inostranih zemalja da zaštite američke mirovnjake od krivičnog gonjenja od strane novouspostavljenog Međunarodnog krivičnog suda. Gospodin Powell je danas izjavio da je pitanje imuniteta ozbiljna stvar i da Sjedinjene Države imaju ozbiljne zadrške u vezi sa novim sudom. Jučer je Evropska unija zatražila od zemalja kandidata za članstvo u Uniji da ne potpisuju bilateralne ugovore sa Sjedinjenim Državama kojima daju imunitet američkim građanima od krivičnog gonjenja od strane Međunarodnog krivičnog suda. Glasnogovornik EU u Bruselesu tražio je od kandidata da sačekaju dok Unija ne odredi svoju politiku.
Kako je za Glas Amerike iz Brusselesa javio Elvir Bucalo novinar agencije SENSE, , Predsjednik Evropske komisije Romano Prodi je, sudeci prema izvjestajima medija, upozorio zemlje- kandidate za ulazak u lanstvo Unije da, umjesto rumunjskog primjera, slijede "evropski duh" suradnje i podrske Medjunarodnom krivicnom sudu. Njegovo upozorenje kandidatima da ne slijede Rumunjsku i njeno bilateralno potpisivanje sporazuma sa Amerikom, vezanog za odnos prema Medjunarodnom sudu, tumai se kao zvanina reakcija na nedavnu odluku Bukuresta da podrzi izuzece Amerikanaca od mogucih istraga i izrucenja ovom Sudu. Istupima evropskih zvanicnika, vec je ranije izrazena kritika sporazuma- tako jedan od glasnogovornika Komisije, primjecujuci kako Rumunjska moze sa Amerikom potpisati sto hoce, kaze da Brisel od Rumunjske, kao buduceg lana Evropske unije, oekuje barem da bude konsultiran o tim pitanjima. S tim u vezi, El Pais prenosi poziv predsjednika Evropske komisije, Prodija, upucen svim kandidatskim zemljama da u potpunosti suradjuju za Medjunarodnim sudom. Prema nekim izvorima, Komisija od kandidatskih zemalja trazi da se uzdrze od pojedinanih aranzmana sa Washingtonom barem toliko dugo dok se na evropskom nivou ne pripremi kompletna pravna analiza posljedica takvih pojedinanih sporazuma. Kako je najavljeno u Briselu, razmatranje evropskog stava o ovom pitanju ocekuje se prvih dana narednog mjeseca.
Predsjedništvu Bosne i Hercegoivnejoš uvijek nije upućena inicijativa za pokretanje razgovora o sklapanju bilateralnog sporazuma sa Sjedinjenim Državama o izuzimanju američkih vojnika od jurisdikcije medjunarodnog Krivičnog Suda - javila je za GLas Amerike iz Sarajeva Senka Kurtović. Predsjedatelj Predsjedništva BIH Beriz Belkić je to izjavio danas , dodajući kako Predsjedništvo BiH razumije da Sjedinjene Države imaju svoj odnos prema Medjunarodnom Krivičnom Sudu, ali je naglasio kako osobno smatra da je BiH zadnja zemlja koja bi trebala odustati od uspostave ovoga suda. da je takva institucija postojala 91. godine, smatra gospodin Belkić, mnogi bi razmislili hoće li ratom i genocidom ostvarivati svoje ideje.On dodaje kako ovo pitanje treba rješavati u okviru medjunarodnih institucija , a da bi BiH trebala nastojati da u cijeloj situaciji pretrpi što manju kolateralnu štetu. Beriz Belkić je na kraju i odlučno demantirao postojanje pritisaka ili prijetnji da će Bosni i Hercegovini biti onemogućen ulazak u Partnerstvo za mir, ukoliko ne potpiše bilateralni sporazum sa Sjedinjenim Državama. Da prokomentira napetost izmedju Evropske Unije i Washigntona oko pitanja medjuanrodnog krivičnog Suda, izazvanu pozivom Unije budućim kandidatima da ne potpuisuju bilateralni sporazum s Washingtonom, zamolili smo Erica Witte-ja, političkog analitičara iz Koalicije za medjunarodnu pravdu, i ujedno zamjenika direktora Instituta za demokratizaciju - evo njegove analize:
WITTE: Mislim da je nefer da se Bosna stavlja u takvu situaciju da mora birati. Smiješno je da Sjedinjene Države i Evropska Unija praktički prisiljavaju tako ranjive zemlje, medju njima i BiH, da se odluče izmedju Evrope i Amerike. I Sjedinjene Države ali i Evropska Unija su itekako važne za budućnost Bosne, kao i svake druge zemlje u tom području, koja bi željela ući u Evropsku Uniju i u NATO savez. Umjesto da posavjetujem Bosnu šta da učini u ovoj situaciji, ja bih radije preporučio Washingtonu i Bruselsu da konačno razriješe pitanje Medjuanrodnog Krivičnog Suda izmedju sebe i da se potom sa jednim zajedničkim stajalištem okrenu Bosni i Hercegoivni i drugim sličnim državama u regiinu.
VOA: Na pitanje smije li se BiH odreći Amerike i potpuno se osloniti na Evropu s obzirom na njeno držanje tijekom rata, gospodin Witte kaže:
WITTE: Sumnjam da će ovo pitanje biti toliko važno koliko to izgleda u ovom trenutku. Mislim da Sjedinjene Države nikada neće napustiti Bosnu. Vjerovatno će se priroda prisutnosti u BIH promijeniti, kako se BiH bude reformirala i postajala modernijom državom, kako bude postala članicom Partnerstva za mir; jednostavno, čim prije će se pokazati nužnim da se medjusobno oko toga dogovore Sjedinejne Države, koje se istina, izoliraju od ostatka svijeta u odnosu prema Medjunarodnom Krivičnom Sudu, i Evropska Unija, koja opet mnoge legitimne zabrinutosti Washingtona, dogmatički odbija uvažiti.
