POORTMAN: Moj zamjenik i ja smo prije dvije sedmice boravili u BiH. Tokom te posjete smo se susreli sa većinom bh zvaničnika u oba entiteta i na državnom nivou. Gospodin Lagumdžija je u to vrijeme bio van zemlje. Tako da je to za mene bila mogućnost da s njim razgovaram o nekim pitanjima o kojima smo vodili razgovore prilikom posjete BiH i posebno da vidimo gdje se nalazimo skoro dvije godine nakon dolaska nove bh vlasti na scenu u smislu načina provođenja određenih programa, kako bismo razgovarali o onome kako on gleda u odnosu na predstojeće izbore i poslije toga. Mi se znamo već godinama, tako da je ovo bila dobra prilika da porazgovaramo o našim stavovima, a ja sam bio zainteresiran da čujem njegove stavove.
VOA: Da li će gospodin Lagumdžija u BiH odnijeti neke svježe ponude Svjetske banke?
POORTMAN: Ne , neće, kao što znate došlo je do krize koja se tiče odobrenja stand by aranžmana od strane MMF-a, što je također utjecalo na odobravanje različitih kredita Svjetske banke. O tome će se dalje razgovarati. Gospodin Lagumdžija i ja smo razgovarali o vremenu kada će ove finasije biti odobrene i to je jedna od najhitnijih stvari o kojima smo razgovarali.
VOA; Možete li nam reći kada će ti krediti biti odboreni BiH?
POORTMAN: Postoje dva kredita koji zajedno vrijede 40 miliona dolara. Jedan će biti odobren u avgustu, a drugi, mi vjerujemo početkom septembra mjeseca.
VOA: Od 1996 godine do jula ove godine, Svjetska banka je odobrila 959 miliona dolara kredita BiH. Direktora svjetske Christiana Portmana banke smo zamolili, da u svjetlu raširene korupcije u BiH, kaže da li rasporaže informacijama da li je ovaj novac pravilno utrošen.
POORTMAN: Kratak odgovor na vaše pitanje je da, prilično smo sigurni da je novac utrošen tamo gdje je namijenjen, gdje je dat ili za koju svrhu je posuđen. Da li smo zabrinuti zbog korupcije, jesmo, ali to nije jedinstven bh fenomem. Mi poslove obavljamno na mnogim mjestima, i kao što znamo jugoistočna Evropa je područje gdje je korupcija problem. Mi smo zbog toga zabrinuti, mi razgovaramo sa vlastima u postavljanju antikorupcijskih mjera, dok međunaordna zajendica šire djeluje po tom pitanju sa vlastima. Vidimo da se postiže napredak, međutim, put je još uvijek dug.
VOA: Izgleda da je problem broj jedan u BiH nepostojanje jedinstvenog ekonomnskog tržišta. Predstavlja li to problem za svjetsku banku?
POORTMAN: To je problem za Svjetsku banku, ali mislim da je to problem za BiH. Mislim da postoji potpunija procjena da postoje politički razlozi zvog čega su entiteti ono što jesu i nije moj posao da to procjenjujem. Kao tehnički, kao ekonomski savjetnici ne samo za državu, nego i za entitete, mislimo da BiH treba da stvori odgovarajuće uvjete za privatna ulaganja i da bude u stanju da se integrira u širu evropsku porodicu. Zemlja mora operirati sa jedinstvenim ekonomskim prostorom. Ako upitate biznismena da li više voli ulagati na dva tržišta umjesto jednog, pretpostavljam da znamo šta je odgovor. Premda mislim da postoji sve bolje shvatanje u BiH o potrebi da se tako nešto učini. Mi smo svjedoci da su neke važne mjere poduzete posebno u posljednje dvije godine gdje je zabilježena bolja suradnja između dva entiteta, gdje postoje nastojanja da se uskladi ekonomska politika, što su koraci u pozitivnom pravcu.
VOA; Na primjer, komapnija Coca Cola je zaprijetila da će se povući iz BiH. Zvaničnici komapnije kažu da su jednom platili porez u Sarajevu, dok je sada zatraženo da plate porez u RS. Investitori su uplašeni. Po vašem mišljenju šta predstavlja najveću zabrinutost za ulagače i kraditore kada je u pitanju BiH?
POORTMAN; Mislim da ovaj problem treba šire pojasniti. Vidite izazov je što je jugoistočna Evropa još uvijek dio svijeta koji izaziva zabrinutost kod međunarodnih investitora. Zabrinuti su zbog sigurnosti. Ovaj dio svijeta je prošao kroz brojne sukobe u posljednjih 6-7 godina. Kao što kažu susjedstvo se smatra nesigurnim. Bez obzira da li je to poštena ocjena ili ne, mi koji radimo u jugoistočnoj Evropi znamo da se dešavaju stvarne promjene. Ali za ostatak svijeta, za međunarodne ulagače koji imaju izbor ulaganja, morate ih ubijediti da je ta okolina fer, da je ona predvidljiva, da je to sredina u kojoj se zakonske obaveze poštuju i u kojoj su procedure jasne i kratke, da inspekcije ne podliježu podmićivanju, da je radna snaga mobilna i da se može kretati preko granica, u svakom slučaju preko granica entiteta. Krajnji odgovor na to pitanje je - možete promijeniti zakone, što je veoma važno, ali u krajnoj analizi radi se o tome da svaki pojedinačni ulagač treba da osjeti da je došlo do poboljšanja koja će mu omogućiti da ulaže u BiH.
