Takav razvoj zbivanja ce biti omogucen, kako se ocekuje, sastankom ministara odbrane NATO i dovrsetkom politickog procesa otpocetog prije sest mjeseci.
Na istom mjestu, u slicnom sastavu, lideri clanica vojnog saveza su tada, na osnovu vojnog izvjestaja o stanju i toku balkanskih misija, najavili prilagodjavanje Alijanse "novim, poboljsanim sigurnosnim uvjetima", usvajanje regionalnog pristupa misijama, te, s tim u vezi, smanjenje vojnog prisustva na terenu.
Najvisi vojni funkcioneri Alijanse su sacinili prijedlog recionalizacije po kojem bi medjunarodne trupe u Bosni i Hercegovini trebale biti smanjene za oko 7.000 vojnika, te bi, umjesto 19.000, trebale brojati 12 hiljada pripadnika. Na Kosovu bi, prema istom prijedlogu, smanjenje medjunarodnih snaga trebalo biti oko 4800 vojnika, sto bi ostavilo raspolozivih nesto vise od 33 hiljade vojnika KFOR. Ministri vanjskih poslova NATO, okupljeni sredinom maja u Reykjaviku, podrzali su predlozenu racionalizaciju, isticuci kako ce nova organizacija balkanskih misija biti prilagodjena novim uvjetima, te ce, s tim u vezi, medjunarodne snage biti "manje i lakse". Ali ce, naglasava se, i dalje biti u stanju uhvatiti se ukostac sa bilo kakvom prijetnjom postignutoj sigurnosti.
Isti ce se dokumenat, najavljuje se, naci pred ministrima odbrane koji ce se sutra i prekosutra okupiti u Briselu, a od njih se ocekuje da ga potvrde i jos jednom naglase kako je proces regionalizacije i racionalizacije medjunarodnog vojnog prisustva na Balkanu u proporciji sa sve znacajnijim obavezama koje na sebe preuzimaju lokalne vlasti. Kada je o Bosni i Hercegovini rijec, bice, najavljuju zvanicnici NATO, jos jednom naglasena podrska principima Daytonskog mirovnog sporazuma, a lokalne vlasti u zemlji pozvane da preuzumu vecu odgovornost za njegovo provodjenje.
Neposredno pred ministarski susret, dva evropska premijera, britanski, Blair i spanski Aznar, zajednicki su srocili otvoreno pismo generalnom sekretaru NATO, Robertsonu, trazeci hitne korake ka prilagodjavanju Alijanse novim uvjetima i sigurnosnim izazovima.
Premijeri su se fokusirali na novembarski samit NATO zemalja u Pragu koji bi, pored najavljenog prosirenja Alijanse, trebao postaviti temelje novom, suvremenom obliku euroatlantske vojno-sigurnosne asocijacije. Po njima, rijec je o " jedinstvenoj prilici za transformaciju Saveza". To, prvenstveno, podrazumijeva ucinkovit angazman NATO u borbi protiv medjunarodnog terorizma, te kontrole oruzja masovnog unistavanja. Nista od zacrtanih ciljeva, porucuju britanski i spanski premijer, ako vojni savez ne bude u mogucnosti razviti takve vojne potencijale koji ce biti u stanju "hitro i fleksibilno" se nositi sa mogucim zaristima kriza, "bilo gdje u svijetu".
