Linkovi

Hladni rat definitivno ide u istoriju- 14/5/02 - 2002-05-14


Hladni rat definitivno ide u istoriju- zakljucak je koji namechu odluke danassnjeg skupa NATO ministara vanjskih poslovai njihovog kolege iz Moskve, ministra Igora Ivanova. U Reykjaviku su se, prije sesnaest godina, oznaccavajuchi "poccetak kraja" hladnoratovskih odnosa, susreli sovjetski lider Gorbacov i americki predsjednik Regan. Posao koji su oni tada zapocceli, danas se, na istom mjestu, dovrssava. Ministri su uspjeli prevazichi i posljednje razlike i nesporazume, ustanovljeno je novo Vijeche NATO-Rusija, mehanizam nove, partnerske suradnje euro-atlantske sigurnosne asocijacije sa susjedom sa Istoka. Formalno, na danassnjem susretu je uobliccen dokumenat koji che, kako je najavljeno, potpisati ssefovi drzzava ili vlada NATO cclanica i ruski predsjednik Putin na sveccanom, prvom okupljanju novog Vijecha, 28. maja u Rimu. Kakva je razlika izmedju prethodnog, Stalnog NATO-ruskog vijecha i danas uobliccenog Vijecha NATO-Rusija, pitanje je ssto su ga postavili novinari u Reykjaviku? "Biche to sada forum gdje chemo razgovarati o stvarima i pitanjima oko kojih se mozzemo ali i moramo sporazumjeti", odgovara im generalni sekretar Robertson. Kako je naglasseno, "na stolu", oko kojeg che se okupiti dvadeset ravnopravnih sagovornika, nach che se ssirok spaktar tema: borba protiv terorizma, zajedniccki mehanizmi rjessavanja kriza, kontrola naoruzzavanja, smanjenje nuklearnog potencijala, spasilaccke misije, suradnja oruzzanih snaga, kao i sve ssto se mozze podvesti pod "nove zajedniccke prijetnje i izazove". Primjetivssi kako je saradnja i medjusobno razumjevanje NATO i Rusije dobilo na zamahu nakon 11. septembra, i prepoznate globalne opasnosti od terorizma, uccesnici danassnjeg skupa na Icelandu/Island, su podvukli kako je joss jedan od kljuccnih dokaza da Brisel i Moskva mogu uspjessno suradjivati, region Balkana. Tamossnji uspjessan zajedniccki mirovni angazzman posljedica je, tvrdi se, susstinske kooperacije i medjusobnog uvazzavanja stavova o tome kako se najefikasnije angazzirati na tom, do jucce vrlo trusnom regionu. Ministri NATO i Rusije najavljuju ssto brzzu primjenu dogovorenog na terenu- krenuche od narastajuchih teroristicckih prijetnji objema stranama i, posebno, prijetnji usmjerenih ka ruskim i NATO vojnim snagama. Prvi korak u tom pravcu biche, usmjeren ka zasstiti od teroristicckih napada zajednicckih snaga u misijama u Bosni i na Kosovu. Skup u Reykjaviku je podrzzao proces regionalizacije i racionalizacije angazziranih trupa, najavljujuchi kako che ministrima odbrane, ssto che se susresti poccetkom narednog mjeseca, preporucciti da podrzze trend znaccajnije regionalizacije "balkanskih misija" i smanjivanja njihovog obima. Taj proces je u proporciji sa sve znaccajnijim obavezama koje na sebe preuzimaju lokalne vlasti. U saglasnosti je ovo i sa nedavnom odlukom ambasadora Stalnog vijecha NATO da, do kraja godine, prisustvo u Bosni svede na oko 12 hiljada vojnika, dok che na Kosovu ostati nessto visse od 33 hiljade pripadnika KFOR.

Kada je o Bosni rijecc, ministri vanjskih poslova podrzzavaju principe Daytonskog mirovnog ugovora, te pozivaju lokalne vlasti u zemlji da preuzumu vechu odgovornost za njegovo provodjenje. " Snazzno podrzzavamo napore SFOR i Medjunarodnog suda za ratne zloccine da pravdi privedu sve optuzzene", kaze se u njihovim zakljucccima. Uz ovo, naglassava se kako bosanskohercegovaccki entiteti nose primarnu odgovornost za hapssenje svih optuzzenih za ratne zloccine:" Pozivamo ih da tjessnje suradjuju sa SFOR-om kako bi taj zadatak bio konaccno obavljen", kazzu NATO ministri. jesenje izbore oni karakterissu kao vazzan korak ka "jedinstvenoj, multietnicckoj i demokratskoj Bosni i Hercegovini".

Pozdravljeni su napori Hrvatske i progres koji je na putu do punopravnog NATO cclanstva, naccinila u posljednje vrijeme. Ona bi u sutrassnjem dijelu sastanka u Reykjaviku, trebala i zvaniccno postati kandidat za NATO cclanstvo, kandidat koji, nakon novembarskog "kruga" prossirenja, popravlja svoje pozicije u za narednu priliku. Ministri vanjskih poslova insistiraju da Hrvatska nastavi sa aktivnom regionalnom ulogom, usmjerenom ka stabilnosti cjelokupnog balkanskog podruccja. Podrssku ministara je dobio razvoj odnosa na relaciji NATO-Jugoslavija, uz naglassena occekivanja od realizacije postignutog sporazuma o buduchim odnosima Beograda i Podgorice. "Pozdravljamo interes Jugoslavije iskazan prema uccesschu u Partnerstvu za mir", kazzu ministri, koji podsjechaju kako put do Parterstva vodi preko "pune i trajne" suradnje sa Hasskim sudom, seforme vojnih snaga, kao i aktivnog uccesscha u realizaciji Daytonskog mirovnog sporazuma. Kada je o Kosovu rijecc, novoizabrane vlasti su pozvane na punu suradnju sa UNMIK-om i KFOR-om, kako bi obezbjedili mir, multi-etniccnost, i demokratiju za sve stanovnike Kosova. I na kraju, Makedoniji je iskazana podrsska i opredjeljenje ka njenoj sigurnosti i stabilnosti, uz obehanje kako che NATO nastaviti sa pomochi medjunarodnim promatraccima na terenu.

XS
SM
MD
LG