Glavna tužiteljica Haškog tribunala Carla del Ponte, jučer je, kao što smo vas obavijestili, pred Vijećem sigurnosti UN-a, optužila Jugoslaviju da pruža utočište optuženiku za ratne zločine bivšem generalu Srpske vojske u BiH Ratku Mladiću. U povodu tog izvještaja kolega iz Glasa Amerike na Hrvatskom jeziku Bojan Klima, za komentar je zamolio Ninu Bang Jansen, direktoricu Koalicije za medjunarodnu pravdu, lobističke organizacije koja se zalaže za kažnjavanje ratnih zločina. Zamoljena da komentira zašto je Glavna tužiteljica Haškog tribunala upravo sada u prvi plan stavila slučaj Ratka Mladića, koji se već godinama ne miče sa mrtve tačke, Nina Bang Jensen je odgovorila: Naglasak na ovom slučaju predstavlja pokušaj da se razobliče legalistički razlozi za ne-suradnju s tribunalom, kojima se služi jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica. On tvrdi da se optuženici ne mogu izručivati Tribunalu zbog toga što ne postoji zakon o suradnji s tim međunarodnim tijelom. Neki u inozemstvu spremni su povjerovati u takvu argumentaciju. Carla del Ponte u svom izvješću ukazuje da za ispunjenje obaveza prema den Haagu takav zakon nije potreban, jer su za to dovoljne odredbe međunarodnog prava. Nina Bang Jensen kaže da “na međunarodnoj sceni postoje ljudi koji su spremni da Koštunici oproste ne-suradnju s den Haagom, jer ga smatraju čovjekom kojem je pravo na srcu.” Izvještaj Carle del Ponte, kaže ova američka odvjetnica, “međutim pokazuje da se radi o lakrdiji službenog Beograda, odnosno pokušaju da se ponovno izigraju međunarodne obaveze.” U dijelu izvješća koji se odnosio na Hrvatsku, Carla del Ponte je rekla da vladu republike Hrvatska smatra odgovornom za činjnicu što nije uhićen Ante Gotovina, umirovljeni general hrvatske vojske optužen za zločine počinjene nakon akcije Oluja, u ljeti 1995. “Međutim” – kaže Nina Bang Jensen – “to je rečeno na uvijen, prilično zaobilazan način, te su više naglašeni problemi s dostavom dokumenata iz hrvatskih arhiva, koji se tiču ratnih zločina, a potrebni su haaškim istražiteljima.” Takvi problemi između tužiteljstva i pojedinih država nisu neuobičajeni – poznati su nam uostalom iz prošlih godina, kada su i Jugoslaviji i Hrvatskoj zbog toga prijetile međunarodne sankcije. Ino, tužiteljica je smatrala da se konkretan slučaj, ovaj put slučaj generala Gotovine –ipak mora istaknuti i postaviti na višu razinu, te o njemu izvjestiti Vijeće sigurnosti.
Nina Bang Jensen primjećuje da je u izvještaju iskazana razočaranost den Haaga činjenicom da službeni Zagreb – koji je inače u prošle dvije godine dobro surađivao s tribunalom nije izručio generala Gotovinu. Prema nedavnoj izjavi zamjenika premijera hrvatske vlade, Gorana Granića, danoj hrvatskim medijima, čini se da se Zagreb ne smatra odgovornim za činjenicu što je Ante Gotovina još uvijek na slobodi, te da je – prema izjavi gospodina Granića - navodno pobjegao u inozemstvo. Parafrairajući njegovu izjavu, “smatrali bi se odgovornima jedino da smo znali gdje je Gotovina. Kako to nismo znali, ne smatramo se odgovornima” – izjavio je Goran Granić. Nina Bang Jensen kaže da se ovdje radi o “čudnoj izjavi”.
Vlade kontroliraju svoje granice, i svaka bi vlada trebala znati da zahtjeve iz međunarodne subpoene treba ispuniti. U ovom slučaju, trebale su se izvršiti pripreme za uhićenje, međunarodnu je zajednicu trebalo obavijestiti o poduzetim mjerama, te na kraju, kako se moglo dogoditi da netko prijeđe granicu, a da vlada toga nije svjesna? Prilično je lakovjerno smatrati da bi međunarodna zajednica i Tribunal mogli povjerovati u ovakva objašnjenja, rekla je za Glas Amerike Nina Bang Jansen.
