Zastupnički dom je glasao da uputi ukupno 55 miliona dolara vojne pomoći za Estoniju, Latviju, Litvaniju, Slovačku, Sloveniju, Bugrasku i Rumuniju. Ove zemlje, zajedno s Albanijom i Bivšom Jugoslavenskom republikom Makedonijom, traže članstvo u NATO savezu. Republikanski kongresmen s Floride Porter Goss je predsjedatelj Odbora za obavještajna pitanja. Skroman trošak ove pomoći je veoma mala cijena za zadobijanje potencijalnih dugogodišnjih saveznika na formalan način u ovom dijelu svijeta koji je od ključne važnosti, rekao je gospodin Goss. Ovom se akcijom odobrava proširenje NATO saveza općenito, a ne određeni kandidati. Ovaj prijedlog zakona odražava stav Bushove, kao i prethodne Clintonove administracije. Neki od predstavnika u Kongresu međutim postavljaju pitanje da li je NATO savez još uvijek potreban. Oni kažu da je Svjevernoatlantski savez stvoren kako bi odagnao prijetnju koja više ne postoji, a to je sovjetska invazija zapadne Evrope. Republikanski kongresmen Dana Rohrabacher iz Kalifornije kaže: Svrha zbog koje je stvoren NATO je prošlost i Evropljani sada mogu priuštiti da financiraju vlastitu odbranu. Kongresmen Rohrabacher također kaže da bi proširenje NATO-a razljutilo Rusiju u trenutku kada Washignton uključuje Moskvu u svoj rat protiv terorizma. To je i argumenat demokrate iz Kalifornije, kongresmena Henry Waxmana, koji kaže: Ukoliko u ovom trenutku Sjedinjene države traže suradnju Rusije, onda je, po mom mišljenju, kontraproduktivno poduzimati akcije koje bi Rusija smatrala agresivnim. U prijedlogu zakona koji je pred nama mi govorimo o primanju članica u NATO koje bi ovaj Savez dovele pravo do granice s Rusijom. Kongresmen iz Kalifornije, demokrata Tom Lantos, međutim ima drugačije mišljenje: Mislim da je važno naglasiti da proširenje NATO saveza nije ni na koji način usmjereno protiv Rusije, kaže Lantos. Pristalice ove mjere su bile brojnije, i prijedlog zakona se sada šalje u Senat. Poljska, Češka Republika i Mađarska su se pridružile NATO-u 1999, što je bila prva grupa zemalja bivšeg Varšavskog pakta koja je primljena u Savez. U medjuvremenu, Vladimir Rushailo, koji se nalazi na čelu ruskog vijeća sigurnosti je izjavio da se međunarodna kampanja protiv terorizma ne bi trebala koristiti kao opravdanje za proširenje NATO saveza na istok. On je danas rekao da se Moskva još uvijek protivi proširenju NATO-a, osobito ako bi to uključivalo tri baltičke zemlje: Estoniju, Latviju i Litvaniju. Ove tri zemlje su prije jedne decenije zadobile svoju nezavisnost od tadašnjeg sovjetskog režima. Gospodin Rushailo je, međutim, kako se navodi, rekao da je Rusija voljna surađivati s NATO savezom i drugim međunarodnim organizacijama kako bi se razvila dugoročna strategija za borbu protiv međunarodnog terorizma.
