<!-- IMAGE -->
Čimpanze su, kada su životinje u pitanju, najbliži čovjekov srodnik. Ti vrlo pametni majmuni, porijeklom iz centralne Afrike, imaju dosta sličnosti u izgledu i ponašanju sa ljudima, a čak 98 procenata DNA kod čimpanza je identično sa čovjekovim. Zbog te velike sličnosti vrlo su pogodni za medicinska istraživanja i laboratorijske opite, što je opet u posljednje vrijeme iniciralo snažnu raspravu ovdje, u Sjedinjenim Državama, o pravu životinja i medicinskoj etici.
SAD su jedina zemlja u svijetu u kojoj se još uvijek dozvoljava korištenje vladinih fondova za ekperimente na čimpanzama. Oni koji to podržavaju tvrde da su ostvarena saznanja pomogla spašavanju miliona života. Aktivisti organizacija za zaštitu životinja tvrde, pak, da su pokusi na čimpanzama bolni, okrutni i nehumani, a često i fatalni.
Doktorica Hope Ferdowsian, direktorica za istraživanja u neprofitnoj organizaciji "Odbor ljekara za medicinsku odgovornost" koja promovira preventivnu medicinu, kaže:
"Čimpanze koriste za istraživanja virusa HIV, hepatitisa.... zabadaju im injekcije, uspavljuju ih, podvrgavaju svim vrstama bolnih i nasilnih procedura."
Osim ovakvih etičkih prigvora, članovi spomenutog Odbora tvrde da su laboratorijski pokusi na čimpanzama neefikasan put do novih medicinskih saznjanja.
Elizabeth Kucinich, supruga kongresmena Dennisa Kucinicha, dugogodišnji zagovornik dobrobiti životinja i direktorica za odnose sa javnočću Odbora ljekara za medicinsku odgovornost, ističe:
"Nauka je napredovala od 20-tih godina prošlog vijeka, kada su prvi majmuni korišteni za pokuse."
I doktorica Ferdowsian kaže da je uvjerena da sada postoji alternativa korištenju čimpanza za istraživanja:
<!-- IMAGE -->
"Primjera radi, u istraživanjima virusa HIV, oktriveno je mnogo toga analizama ljudske epidemiologije i kliničkim pokusima. Mnogo smo naušili o virusima matematičkim i kompjuterskim modeliranjem. O vakcini za hepatitis C saznajemo jako mnogo zahvaljući in vitro eksperimentima, ili istraživanjem ćelija."
I gospođa Kucinich i doktorica Ferdowsian bile su učesnice nedavne kampanje podrške novo predloženom zakonu kojim bi, ako bude usvojen u Kongresu, bili zabranjeni nasilni ekperimenti na čimpanzama.
Međutim, nisu svi sretni tom inicijativom. John VandeBerg, direktor Centra za istraživanja na primatima iz San Antonia, tvrdi da je korištenje čimpanza u biomedicinskim istraživanjima izuzetno važno i dodaje:
"Nema drugih životinja koje mogu biti inficiranje virusom hepatitisa C, hepatitisa B ili virusom HIV-a."
I istraživanja na čimpanzama do sada su, tvrdi doktor VandeBerg, bila od koristi za čovječanstvo. I biće nadalje jer….:
"…. oko 350 miliona osoba je širom svijeta inficirano virusom hepatitisa B, a 300 miliona osoba virusom hepatitisa C. To je skoro desetina svjetske populacije."
Na pitanje o etičkoj strani pokusa na čimpanzama, doktor VandeBerg kaže da on i njegove kolege istraživanja obavljaju prvo na životinjma niže vrste, pa tek onda na šimpanzama:
<!-- IMAGE -->
"Kada napredak u istraživanjima zastane, kada saznanja iz pokusa na miševima i pacovima nisu dovoljna, tek tada koristimo obične majmune. A ako ni tada ne dobijemo zadovoljajući odgovor, tek onda prelazimo na pokuse sa čimpanzama."
Doktor VandeBerg vrlo odlučno opravdava i postojanje Centra za istraživanje na primatima na čijem je čelu. U tom centru, kako kaže, briga koja se posvećuje primatima, čovjekolikim majmunima, je bolja nego briga za većinu ljudi u svijetu:
"Žive u grupama, u kavezima sa otvorenim i zatvorenim dijelom, zimi zagrijavanim, ljeti hlađenim, naše čimpanze imaju, da se našalim, čak i televiziju, naravno za eksperimentalne potrebe."
<!-- IMAGE -->
Naravno, činjenica je da tokom pokusa u medicinske svrhe čimpanze trpe, pa i uginu. Svjetski poznati i cijenjeni ekspert za primate Jane Goodall smatra da je to neprihvatljivo:
"Mi trebamo priznati da je ono što činimo životinjama, sigurno iz njihove perspektive, a vjerojatno iz perspektive mnogih od nas, moralno pogrešno i neprihvatljivo."
Zakonski prijedlog o zaštiti čovjekolikih majmuna, o mogućoj zabrani korištenja u svrhu medicinskih istraživanja, krči put kroz nadležna tijela američkog Kongresa. Do sada ta inicijativa ima 140 ko-sponzora u Zastupničkom domu Kongresa.
