U Sjedinjenim državama, poznato je da doktori rade neuobičajeno puno, da pacijente primaju u ordinaciji, i da ih obilaze i u bolnicama. Ali u posljednju deceniju, američki doktori ili odlaze u mirovinu, ili rade kraće radne sedmice, dok se sve manji broj Amerikanaca upisuje u medicinske škole.
<!-- IMAGE -->U američkim medicinskim školama postoji manjak studenata i to je jedan od problema. Posljednjih godina, nedovoljan broj studenata je završio koledže za medicinu. Stručnjaci navode da je u Sjedinjenim državama potrebno još najmanje 50 hiljada doktora. Ako se ništa ne učini, do 2025 godine će postojati manjak od 200 hiljada doktora. Manjak broja doktora je osobito izražen u ruralnim područjima. Uz to, dva segmenta populacije sve više trebaju medicinsku njegu: stariji i neosigurani, od kojih je najveći broj imigranata i siromašnih. Stoga, ako postoji ogromna potreba za medicinskim uslugama, zašto ljekari ne rade duže?
Profesor Douglas Staiger sa koledža Darmouth u New Hampshire-u je glavni autor studije u Žurnalu američkog medicinskog udruženja.
Vjerujemo da promjenjiva financijska situacija i sve veći pritisci na doktore obeshrabruju duge radne dane. Za njih taj zadnji radni sat predstavlja manje zadovoljstvo, kaže Douglas Staiger.
Stažeri, koji su bolnički doktori ne treningu, uobičajeno rade duge sate. Ali 2003, njihovi sati su smanjeni kao rezultat naređenih ograničenja u cijeloj zemlji. Doktorica Betsy O Donnell radi u medicinskom centru Beth Israel Deaconess u Bostonu. Ona kaže da joj kraća radna sedmica od 80 sati pomaže boljem funkcioniranju.
Ja sam majka dvoje djece i stoga mi to omogućava da mnogo bolje izbalansiram odgovornosti nego sedmica u kojoj bih radila više od 100 sati, kaže ona.
<!-- IMAGE -->Istraživači su prvobitno mislili da su ograničenja na sate bolničkih stažera bila glavni razloga zašto su se sati doktora smanjivali. Ali smanjenje sati je zabilježeno u cijeloj profesiji, obuhvatajući i doktore koji ne rade u bolnicama. Koristeći se podacima Zavoda za popis stanovništva, istraživači su pronašli da se sati doktora smanjuju dok se smanjuju i njihove plate, i to za 25% u periodu od 1995 do 2006. Gubitak prihoda je najvjerovatnije bio rezultat smanjenja isplata od strane privatnih i vladinih osiguravajućih kompanija.
Kako je rekao jedan doktor: što ste manje plaćeni, postoji manje podsticaja da više radite. Uz to, američkim studentima je već decenijama teško da budu primljeni u medicinske škole u vlastitoj zemlji. I to je glavni razlog za manjak novih doktora. Medicinski stručnjaci sada kažu da se nešto mora učiniti. Udruženje američkih medicinskih koledža navodi da je potrebno povećanje upisa novih studenata od 30% kako bi se obnovio broj doktora. Po prvi put u posljednjih pola vijeka, planirano je otvaranje ili je već otvoreno nekoliko novih medicinskih škola. Ali neki stručnjaci su zabrinuti da ti studenti neće završiti školu dovoljno brzo kako bi se riješila trenutna kriza.
