Putnici u Evropi i Aziji već odavno uživaju pogodnosti prevoza super-brzim vozovima na mnogim linijama. Sjedinjene Američke Države zaostaju i za sada imaju samo jednu super-brzu liniju od Washingtona, preko New Yorka do Bostona. No ukoro će biti drugačije. Predsjednik Barack Obama nedavno je najavio plan razvoja željezničkih koridora na kojima će saobraćati vozovi velikih brzina. Osam milijadri dolara je inicijalni fond za početak radova na najvećim transportnim projektima u koje se upuštaju Sjedinjene Države.
<!-- IMAGE -->
Francuski super-brzi voz može dostići brzinu od 574 kilometra na sat, rekord drži japanski sa brzinom od 581 kilometar, Kinezi takođe hvataju korak….
U međuvremenu, najbrži američki voz, poznat pod nazivom Acela, dostiže brzinu od samo 241 kilometar, manje od polovine do sada najbržih vozova u svijetu. Uz to, samo polovina svih američkih vozova može se kretati brzinom do 170 kilometara na sat.
Američki ministar saobraćaja i transporta Ray Lahood najavljuje velike promjene na bolje i na brže:
"Doći će dan kada će se od Los Angelesa do San Franciska putovati manje od tri sata, brzinom od 354 kilometra na sat."
Gradnja kalifornijske pruge za velike brzine trebala bi početi 2012. godine, a prevoz putnika 2020.
Predsjednik Sjedinjenih Država Barack Obama nedavno je, u govoru o stanju nacije, najavio izdvajanje 8 milijardi dolara za gradnju zelježničkih koridora velikih brzina. Projekti te vrste trebalo bi da budu pokretačka snaga novog, velikog zapošljavanja.
John Risch, predstavnik Unije sindikata transporta, najveće unije zaposlenih na željeznicama, ističe:
"Samo u Kaliforniji, na gradnji dva kolosijeka za velike brzine biće, kako se procjenjuje, otvoreno 160 hiljada novih radnih mjesta."
<!-- IMAGE -->
U okviru projekata osavremenjivanja i ubrzavanja željezničkog prevoza planirana je izgradnja 13 koridora između gusto naseljenih područja. Ali, samo po jedan koridor u Kaliforniji i na Floridi biće sa kolosijecima ekskluzivno za vozove velikih brzina, kaže Steve Kulm, predstavnik Amtraka, američkih željeznica i objašnjava:
"Postoji razlika između evropskih i azijskih pruga velikih brzina i ovdje u Americi. U Evropi i Aziji za vozove velikih brzina građeni su posebni kolosijeci. Kod nas, putnički i teretni, spori, vozovi kreću se istim tračnicama."
Većina novca koji će osigurati američka vlada biće utrošena na poboljšanje infrastrukture, brzine i usluga na sporijim vozovima, ako bi bili konkurentniji.
Brzi voz Acela je već konkurent avio-saobraćaju, ističe gospodin Kulm:
"Ranije je između Washingtona i New Yorka putničkim vozom putovalo 20 odsto putnika. Danas se prevozi 61 posto putnika, poredeći sa avio-putnicima. Isto se dešava i na dionici New York - Boston."
Predstavnici organizacija za zaštitu okoline takođe pozdravljaju projekte brzih vozova. Howard Learner, izvršni direktor Centra za politku i zakonodavstvo u oblasti ekologije, ističe:
<!-- IMAGE -->
"Na bazi odnosa kilometar-putnik željeznica je, po utrošenom gorivu, tri puta racionalnija od putovanja automobilom i 6 puta ekonomičnija od avio-prevoza. Prevoz željeznicom znači i značajno smanjenje zagađenja zraka, i kada je u pitanju efekat staklene bašte, a i druge vrste zagađenja."
Gospodin Risch ukazuje i na druge koristi:
"Prevoz putničkim vozovima je najsigurniji oblik transporta, izuzev liftovima. Potrošnja energije je vrlo racionalna, nema zagušenja u prevozu kao na cestama i na aerodromima, smanjuje se ovisnot o nafti iz uvoza... Ukratko, prevoz vozovima je sigurniji, ekološki pogodniji i čistiji."
Kritičari kažu da će vladinih podsticajnih 8 milijardi dolara inicirati početak mnogih malih projekata, ali da neće doteći i za njihov završetak. Oni koji podržavaju plan predsjednika Obame ističu da će biti položeni temelji novim oblicima i vrstama masovnog željezničkog transporta u Sjedinjenim Američkim Državama.
