Dvije godine nakon ubistva bivše
pakistanske premijerke Benazir Bhutto, koja se i pored prijetnji po život
vratila iz egzila u Pakistan, političko stanje u toj zemlji je nestabilno i
lomljivo. Uz sve ono što to stanje čini složenim, tu je i nedavna odluka
Vrhovnog suda Pakistana o ponovnom otvaranju slučaja korupcije protiv aktualnog pakistanskog predsjednika
Asifa Ali Zardarija i nekih od članova vlade.
Benazir Bhutto ubijena je 27. decembra 2007. godine u vrijeme izborne kampanje tokom koje je Pakistancima obećavala da će, uz ostalo, okončati vojnu vladavinu i obnoviti demokratiju.
Njen suprug Asif Ali Zardari je nakon njenog ubistva,
doveo Narodnu stranku Benazir Bhutto do izborne pobjede. Predsjednikom
Pakistana imenovan je nakon što je general Pervez Musharraf odstupio sa te funkcije krajem 2008. Vlada
koju je formirao gospodin Zardari je vrlo osjetljiva, procjenjuju analitičari i
kao najbitnije razloge navode ekonomiju i nedavnu odluku Vrhovnog suda da
ponovo otvori slučajeve optužbi za korupciju protiv Zardarija i nekih članova sadašnje vlade.
Mnogi pakistanski
advokati sa oduševljenjem su reagirali na odluku Vrhovnog suda, a i obični
Pakistanci smatraju da je to dobar korak:
"Odluka Vrhovnog suda
je vrlo dobra odluka i za Pakistan i za nas, Pakistance" - kaže, primjera radi,
Manzoor Hussain.
Mnogi u Pakistanu
smatraju da bi odluka Vrhovnog suda mogla imati podršku armije čiji se
zapovjednici osjećaju uznemirenim dolaskom Zardarija na predsjedničku funkciju.
Liza Curtis,
analitičarka pri fondaciji Heritage, ističe:
"Znate da Zardari
smatra da Pakistan ne treba prvi posegnuti za nuklearnim oružjem. Ne mislim da pakistanska
armija podržava takav stav, odnosno da to armiju čini nervoznom. Takođe i neki
od Zardarijevih napora prema Indiji nisu cijenjeni."
Shuja Nawaz, analitičar
pri Atlantskom vijeću, smatra da će odluka Vrhovnog suda trgnuti pakistansku
vladu iz samozadovoljstva i prisiliti je da bude efikasnija:
"Činjenica da su
slučajevi korupcije ponovo otvoreni znači da će osobe koje su optužene, a to je
više od 8 hiljada osoba, imati šansu za brži sudski postupak. Nema više starog
sistema u kojem je neko mogao biti u zatvoru 11 godina, kao što je bio slučaj
sa Zardarijem."
Gospodina Nawaza,
međutim, brine mogućnost da bi Vrhovnu sud mogao prekoračiti granice
pravosudnog djelovanja:
"Više me brine da bi
Vrhovni sud mogao uticati na proces formiranja vlade određujući pozicije koje
treba popuniti i kandidate koji bi mogli doći na te pozicije. Ima određenih
informacija da Vrhovni sud želi upravo to i mislim da bi trebalo poduzeti
određene mjere opreza."
Gospođu Curtis mnogo
više brine politička nesigurnost koja dolazi u vrijeme zahlađenja
američko-pakistanskih odnosa. Podsjećajući da Amerikanci imaju teškoća da
dobiju pakistanske vize i da američki diplomati bivaju pretresani na
pakistanskim aerodromima, ona dodaje:
"Mislim da Pakistan,
izložen pritisku Sjedinjenih Država da progoni afganistanske Talibane i da
uništi terorističku grupu Lashkar-e-Taiba, pokušava pokazati da ima nešto čime
može uzvratiti na američki pritisak."
Američko-pakistanski
odnosi brinu i Shuja Nawaza. Po njegovom mišljenju mogli bi "duboko
potonuti" ako obje strane ne budu pažljive. Sjedinjene Države bi morale
razumjeti pakistanske dugoročne interese u regionu, kaže gospodin Nawaz i
ističe:
"A Pakistan bi takođe
trebalo da shvati da Sjedinjene Države imaju i vlastite političke rokove i
ciljeve, a neki od njih očito stoje u
pozadini stalnih zahtjeva za akcijama
Pakistana protiv afganistanskih Talibana."
Kada govore o
demokratiji u Pakistanu nakon ubistva Benazir Bhutto prije dvije godine, oboje
analitičara sadašnje stanje ocjenjuju donekle razlicito.
Gospodin Nawaz smatra da je sada to stanje mnogo bolje jer Pakistan ima civilnu administraciju, obnovljen pravosudni sistem i podršku javnosti za borbu protiv militanata. Gospođa Curtis misli da demokratija u Pakistanu još nije uhvatila korijena i da civilna vlada mora mnogo brže i odlučnije raditi na izgradnji demokratskih institucija i obuzdavanju korupcije.
