Međunarodna
konferencija o klimatskim promjenama,
najveći skup te vrste do sada, otvorena je danas u Kopenhagenu, glavnom
gladu Danske, uz učešće predstavnika iz preko 190 zemalja svijeta koji će
pokušati postići novi sporazum o ograničavanju globalnog zagrijavanja zemljine
atmosfere. Konferencija će trajati dva tjedna. Domaćin konferencije, danski premijer Lars Lokke Rasmussen je rekao da
bi se mogao postići globalni sporazum koji bi zamijenio protokol iz
Kjota koji ističe 2012. godine. On je dodao da će se više od 100
svjetskih lidera, uključujući i američkog predsjednika Baracka Obamu,
slijedeće sedmice pridružiti konferenciji. Bijela kuća je procijenila da će američko prisustvo konferenciji na najvišem nivou biti mnogo produktivnije na kraju skupa u Kopenhagenu.
Yvo de Boer, visoki zvaničnik i prvi čovjek agencije Ujedinjenih nacija u čijoj su nedležnosti napori na ograničavanju emisije štetnih plinova i uopće napori na sprečavanju pogoršanja klimatskih uvjeta, pozvao je bogate i razvijene zemlje da pomognu siromašnim izdvajajući 30 milijadri dolara za te namjene. On je istakao da je formiranje hitnog fonda od strane bogatih država, što inače podržava i Evropska unija, nužnost koja ne trpi odlaganje.
Razgovori koji su prethodili samitu nisu rezultirali konsenzusom o tome koliko bi ekonomski najbogatije zemlje trebalo da finansijski pomognu siromašnim zemljama da razvijaju ekološki čište industrije. Zemlje u razvoju takođe traže da se bogate države obavežu na procentualno veće smanjenje ispuštanja štetnih plinova u atmosferu nego što je to ranijih godina bilo predviđano i utvrđivano.
Jedan
od primjera spremnosti zemalja u razvoju da znatnije ograniče emisiju je Južna
Afrika. Njen predstavnik je jučer izjavio da je ta zemlja spremna smanjiti
ispuštanje plinova za 34 procenta do 2020. godine, a do 2025. čak za 42 odsto,
ali ako bude na međunarodnom nivou postignut dogovor i osigurana odgovarajuća finansijska podrška.
I Kina je predložila vlastito smanjenje količine ispuštenih plinova za 45
procenata u odnosnu na nivo iz 2005. godine, a Indija od 20 do 25 odsto. Evropska unija je spremna preuzeti obavezu da reducira emisiju za 20 procenata, odnosno i više ako se na značajna smanjenja obavežu i druge zemlje.
Predsjednik SAD Barack Obama, očekujući i ishod rasprava i izjašnjavanja u
Kongresu o ograničavanju emisije plinova, za sada je ponudio kao američku
obavezu, redukciju emisije od 17 procenata u odnosu na količinu plinova ispuštenih
2005. godine. Može se desiti da saglasnosti Kongresa ne bude potrebna da bi regulativa koju predlaže američka federalna vlada stupila na snagu. Naime, danas je vladina Agencija za zaštitu okoline plinove koje stvaraju efekat staklene bašte proglasila prijetnjom po javno zdravlje i okolinu, ističući da nauka više nego vjerodostojno i ubjedljivo dokazuje da su ti plinovi sada na nivou bez presedana, upravo zahvaljući čovjekovim aktivnostima i nebrizi za okolinu.
