Linkovi

400-ti rodjendan grada New Yorka



Ove godine se navršava četiri stotine godina od kada je Henry Hudson, u potrazi za vodenim putem prema Aziji uplovio u sadašnju njujoršku luku. Njegov dolazak se slavi kao početak holandskog naseljavanja u Sjevernu Ameriku. Nekoliko godina kasnije, holandski trgovci su osnovali Novi Amsterdam da bi krznom trgovali sa Indijancima. Danas je to naselje poznato kao New York.

New York ....zaista jedinstvena metropola za koju je teško vjerovati da je nekada bio malo holandsko naselje.


Ali u njujorškom lučkom muzeju doista postoji dokument, nekoliko stoljeća star, koji dokazuje da su Holandjani ovu zemlju platili.
Martin Bernandse, Direktor Holandskog nacionalnog arhiva je preveo pismo koje su holandski zvaničnici napisali 1624. godine. Dio tog pisma glasi:


Poštovana gospodo i guverneru, čuo sam da je brod Novi Amsterdam došao iz Nove Holandije u Amsterdam. Razgovarao sam sa kapetanom koji mi je rekao: ljudi su dobro, djeca se radjaju, naselje je prosperitetno. Kupili smo otok Manhattan za 60 guldena. Uzgred budi rečeno, brod je pun krzna.

Ovo pismo je povodom 400 godišnjice New Yorka dobijeno na posudbu od Holandije.

Martin Berendse još dodaje:


Ovo je dokaz osnivanja holandskog naselja nazvanog Novi Amsterdam koji je danas ovaj ogromni New York.

Karta ovog regiona je takodjer izložena i na njoj se vide putevi i kuće tadašnjega novog naselja.

Druga karta pak pokazuje koliko je Manhattan bio mali. To se promijenilo nakon što su ga preuzeli Britanci.

Istoričar arhitekture, Barry Lewis, kaže da su Britanci smećem nasuli jedan dio rijeke sa istočne strane ostrva jer im je trebalo još životnog prostora dok su imigranti, uglavnom iz Evrope dolazili u ogromnom broju.


Bilo je samo oko 100 000 ljudi na početku 19 vijeka. Do 1875. godine preko dva miliona stanovnika je živjelo na Manhattanu.

Nekretnine su postale skupe na Manhattanu. Brooklynski most je izgradjen kao bi ljudi mogli kupovati zemlju na daljim lokacijma kao što je Long Island, gdje su cijene bile mnogo niže.

Još jednom Barry Lewis:
Mogli ste na drugu stranu preći kočijom ili pješke.

A onda je izgradjena podzemna željeznica.


Genijalnost njujorške podzemne željeznice je da ste za pet centi mogli da se vozite miljama i miljama od poslovnog dijela grada ka kućama, što je otvorilo mogućnosti jeftinih nekretnina i stanovanja na udaljenijim lokacijama. Tako je prosječan čovjek mogao da si priušti kuću ili lijep stan.

Ali poslovni centar je morao ostati na Manhattanu. Gradjevinske firme su počele graditi sve više i tako je rodjen - neboder.


Ljudi su se bojali da će ih prvi vjetar srušiti. I svi koji su imali imovinu u komercijalnim zgradama nedaleko od nebodera su se bojali da niko neće od njih iznajmiti prostor zbog ovih novih čudovišta. , govori Barry Lewis.

Ali sve više čudovišta je počelo da se gradi: Woolworth, Chrysler i na kraju Empire State Building, a svaki je neboder nadmašio onaj prethodni.

Sve je to bilo puko pitanje novca. Ovaj su grad izgradili špekulatori nekretninama.

Ali to nije bio jedini razlog izgradnje u New Yorku.

Kapiju na Trgu Washington koju je projektovao Stanford White i Muzej Guggenheim koji je projektovao Frank Lloyd Wright , su umnogome uljepšali njujorški arhitektonski pejsaž.
Ipak, i dalje je taj mali komadić zemlje koji je počeo kao trgovačko naselje prije 400 godina ostao usredsredjen na novac.


A dio u kojem su se Holandjali naselili da trguju krznom sa Indijancima .....je danas poznat kao Wall Street, svjetski finansijski centar.









XS
SM
MD
LG