Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon je pozvao svjetske vođe na summit u New Yorku, kako bi pozvao prisutne na akciju u prosincu, kada će se svjetska zajednica sastati u Danskoj. Tajnik je upozorio vođe da će njihove odluke imati značajne posljedice.
''Sudbina budućih generacija i nade milijardi današnjih generacija doslovno su u vašim rukama.''
Gospodin Ban je rekao da uspješan dogovor bi podrazumijevao smanjenje emisije štetnih plinova iz razvijenih zemalja i obećanje o emisijama od strane zemalja u razvoju. Također je rekao kako bi se trebala pružiti financijska i tehnološka pomoć zemljama u nastajanju.
Glavni tajnik je ukazao i na nastojanja Sjedinjenih Država da ulažu u alternativne oblike čiste i obnovljive energije, kao što je snaga vjetra i sunca, i da snize razinu ispuštanja štetnog ugljika. Istakao je i nastojanja da se donesu nove klimatske legislative u američkom Kongresu.
Predsjednik SAD-a Barack Obama je komentirao:
''Sve u svemu, ovi koraci predstavljaju povijesno priznanje američkom narodu i vladi. Mi razumijemo težinu klimatskih promjena. Mi smo odlučni da djelujemo. I mi ćemo održati svoju odgovornost za buduće generacije.''
Sjedinjene Države i Kina su obje odgovorne za 1/5 ukupnih ugljčnih emisija u svijetu, tako da je pozitivno dočekana odluka kineskog predsjednika Hu Jintao-a da Kina znatno smanji štetne emisije do 2020. godine, te da žurno počne raditi na razvoju obnovljive i nuklearne energije.
Novi premijer Japana Yukio Hatoyama je potvrdio obećanje koje je tijekom kampanje obećavao, da će smanjiti razinu staklenih plinova za 25% do 2020.
Afričke zemlje su najmanje pridonijele globalnom zatopljenju, ali se smatra da će najviše biti oštećene njegovim utjecajem, a nemaju dovoljno resursa kako bi se suočile s tim izazovom. Upozorava se da će Afrika biti disproporcionalno pogođena ako se ne uspore klimatske promjene.
''U Africi do 2020. godine između 75 i 250 milijuna ljudi će biti izloženi žeđi, a u nekim zemljama, broj obradivih polja, koja se napajaju samo kišnicom će opasti za 50%. Utjecaji klimatskih promjena će se neravnomjerno osjećati u najsiromašnijim zemljama. '' rekla jeRajendra Pachauri, predsjednica vladinog panela o klimatskim promjenama
Najalarmantiniji poziv na akciju je došao od vođe Maldiva, otoka koji je pod velikim rizikom zbog povećanja razine oceana.
Predsjednik Maldiva Mohamed Nasheed je upozorio:
''Ako se stvari ne promijenu, mi nećemo preživjeti. Umrijet ćemo. Naša država neće postojati. Ne možemo se vratiti iz Kopenhagena a da ništa nismo poduzeli. Ne smijemo tamo potpisati ugovor samoubojstva. Moramo uspjeti, moramo potpisati dogovor u Danskoj.''
Poziv za promjenu nije došao samo od svjetskih vođa nego i od mladeži, onih čija budućnost ovisi o tome da li će se potpisati dogovor. Yugratna Srinastava , trinaestogodišnja Indijka, odlučno je govorila na pozornici summita, pozivajući prisutne na promjenu.
''Od predaka smo naslijedili zdrav i čist planet, a našim pokoljenjima dajemo oštećen. Gdje je tu pravda?''
Djevojčica ih je upozorila da 3 milijarde mladih računaju na njih da poduzmu nešto kako bi zaštitili planet za sljedeće generacije.
