Predsjednik Barack Obama je na dužnosti već oko 50-tak dana, dakle, pola od onoga što se tradicionalno smatra mjerom za kritičku ocjenu napretka, i efikasnosti novog američkog predsjednika: prvih 100 dana .
Od samog početka, Barack Obama je najavljivao vrlo ambiciozan program, tvrdeći izmedjuostaloga :
„Danas vam kažem da su izazovi sa kojima smo suočeni vrlo realni. Ozbiljni su i mnogobrojni. Nećemo ih rješavati olako i za kratko vrijeme. Ali poručujem narodu: problemi će biti rješeni."
Prioritet predsjednika Obame je pokretanje posustale američke ekonomije. Do sada, njegov najveći uspjeh je bilo usvajanje plana za podsticanje ekonomije, ističe Jeremy Mayer, ekspert za predsjedničku istoriju na Univerzitetu „George Mason" u Virdžiniji, i dodaje:
"Nezavisno od toga radi li se o dobroj ideji ili ne, usvajanje paketa za podsticaj je njegovo glavno političko dostignuće. Neki predsjednici ni za sve četiri godine ne postignu nešto tako krupno."
Ipak, republikanci su se pretežno usprotivili planu za podsticaj, tvrdeći da je preskup.
Na konferencijama za novinare i u raspravama, zakonodavci poput senatora Lamara Alexandera, dovode u pitanje predsednikovu nameru da se istovremeno bavi složenim temama kao što su zdravstvena zaštita, reforma obrazovanja i energija.
Lamar Alexander, Republikanski senator iz savezne države Tennessi nedavno je rekao:
„Predsjednici se sučeljavaju s brojnim problemima. Ali niko nikada nije predložio da je najpametnije rješavati ih sve odjednom."
No, predsjednik Obama nije ostao dužan rekavši:
„Znam da ima ljudi koji vjeruju da je moguće rješavati probleme, samo jedan po jedan. No, mi si ne možemo priuštiti izbor izmedju da pokretanja naše ekonomije i njene obnove u dužem vremenskom periodu."
Predsjednici se ocjenjuju poslije prvih stotinu dana na dužnosti još od vremena predsjednika Franklin D. Roosevelta, 1930-ih.
On je stupio na dužnost na vrhuncu ekonomske krize pod nazivom Velika depresija , i tada dramatično poručio da jedino čega se Amerika treba bojati jest sam strah.
Roosevelt je privremeno zatvorio banke i napravio državne programe za vraćanje Amerikanaca na posao. Kako govori Jeremy Mayer, Rooseveltova aktivnost je bila uraganska , jer, kako naglašuje, nikada nije toliko urađeno za toliko mnogo ljudi - a u tako kratko vrijeme.
Pojedini eksperti povlače paralele između predsjednika Obame i predsjednika Roosevelta
Profesor sa Univerziteta Georgetown, Stephen Wayne, kaže da se Obama kreće po tankoj liniji između ekonomskog optimizma i pesimizma.
„Predsjednik mora biti realan , ne može tek tako obećati sreću svima drugi dan nakon usvajanja zakona o podsticaju ekonomije, govori Wayne. S druge strane, ljudi žele da se nadaju."
Period od prvih stotinu dana mnogi eksperti po tradiciji smatraju važnim, jer se tada često određuje da li je novi predsjednik dobro počeo odnose sa američkom javnošću.
Jeremy Mayer, Univerzitet George Mason naglašuje i ovo:
„Predsjednici, naročito u vrijeme krize, imaju mali prostor za kretanje, jer se postavlja pitanje u kojem će trenutku ti veliki problemi da počnu da se pripisuju njima. Obama je i dalje, prema anketama, u sretnoj poziciji predsedika u krizi koji se za istu još ne okrivljuje."
Iako je uglavnom fokusiran na ekonomiju , predsjednik Obama utjiče i na inostranu politiku.
Tako je odredio krajnji rok za povlačenje većine američkih borbenih jedinica iz Iraqa i odlučio da uputi još 17 hiljada vojnika u Afganistan.
Takođe je pokrenuo zatvaranje pritvorske jedinice za teroriste u Guantanamu na Kubi.
Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da narod ima dobro mišljenje o Obami lično, ali se proteklih nedjelja smanjuje oduševljenje nekim vidovima njegove politike.
