Pored svih tema globalne sigurnosti
i razvoja euro-atlantskih odnosa, i Balkan se danas pominjao kao prostor koji
se ne smije ispustiti iz vida. Američka državna tajnica Hillary Clinton je,
govoreći pred ministrima vanjskih poslova NATO-a, okupljenih na redovnom
sastanku u Briselu, istakla kako je upravo
sada balkanski prostor u opsanosti da postane dio prošlosti koja je
zaboravljena. Po njenoj ocjeni dosta toga već učinjeno na Balkanu i ne smije se
nikako dozvoliti da postignuti uspjeh propadne zato što posao nije dovršen.
Kada je, inače, riječ o odnosima NATO i Rusije, ključnoj temi samita, vjeruje se da je upravo američko insistiranje na dubljim i konstruktivnijim odnosima sa Moskvom, prevagnulo da se unutar NATO slome otpori i donese odluka da se formalno obnovi funkcionisanje sigurnosnog komiteta NATO-a i Rusije, čiji rad je bio "zamrznut" nakon ruske vojne intervencije u Gruziji.
Odluka o tome je nakon skupa i
objavljena, uz najavu kako će se rad NATO-ruskog vijeća na ministrskom nivou
nastaviti nakon NATO samita, planiranog za april ove godine.
Nastojeći da umiri istočno-evropske
i baltičke članice NATO saveza, među kojima je Litvanija bila najupornija
u blokadi normalizacije odnosa sa Moskvom, američka administracija otvara
put obnovi veza sa Rusijom , izemđu ostalog, i zbog vrlo praktičnog razloga -
neophodan je nesmetan prolaz snabdijevanja američkih i NATO snaga u Afganistanu,
prolaz koji vodi preko ruske teritorije.
U svakom slučaju, današnji izazovi
nisu isti kao oni iz vremena hladnog rata, te tako nisu jednaka ni rješenja,
naglašeno je na samitu. Uz to, upozorila je američka državna tajnica, ono što
djeluje u Bagdadu, ne mora imati uspjeha na Balkanu, to što djeluje u planinama
Azije ne mora funkcionisati u Africi.
Gospođa Cliton i sutra nastavlja briselske susrete, ovaj put fokusirane na odnose Amerike i Evropske unije. Očekuju je zvaničnici Evropskog parlamenta, kao i susret sa evropskom Troikom u Vijeću ministara. Vjeruje se da bi taj skup, kojem će prisustvovati i visoki predstavnik EU Javier Solana, mogao biti prilika za više riječi i o balkanskom prostoru i aktuelnim prilikama, od progresa kakav su držve Zapadnog Balkana načinile u stabilizaciji do euro-američke koordinacije u približavanju Balkana evropskim standardima. Moguća je i završnice konsultacija Brisela i Washingtona oko izbora visokog predstavnika za BiH, gdje se, sada već sa sigurnošću, tvrdi da će ta fukcija ipak pripasti Austrijancu Valentinu Inzku.
