Iako se više od milion žitelja Bosne i
Hercegovine nakon rata vratilo u zemlju, oko 400.000 predratnih stanovnika BiH još
uvijek živi u inostranstvu, dok ih oko
80.000 nema riješen status.Tome treba dodati i ekonomske emigrante kojih je
prema procjenama širom svijeta oko 750.000. Čulo se ovo,između ostalog, na
okruglom stolu pod nazivom „Povratak izbjeglih i raseljenih-obnova kao
preduslov povratka" koji je održan u
Banjaluci.Prema informacijama iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH
imovinski zakoni u oba entiteta su realizovani u 99 odsto slučajeva, ali to ne
znači da su se sva raseljena i izbjegla lica vratila svojim kućama.
«Imamo
u Bosni i Hercegovini registrovano 47 i po hiljada porodica ili 153.000 osoba
koje žele da im se omogući povratak u njihove domove. Dakle, oni nemaju gdje da
se vrate. Njihova imovina je, ili uništena, ili na drugi način nisu u stanju da
ostvare to svoje pravo» -naglašava ministar za ljudska
prava i izbjeglice BiH Safet Halilović.
Za potpuno rješavanje stambenih problema izbjeglih i raseljenih lica u BiH je neophodno oko milijardu i 200 miliona maraka, što je cilj koji bi se trebao realizovati do 2015. godine, a jedan od prioriteta u narednom periodu, uprkos eonomske krize, je potpuno ukidanje kolektivnih centara, poručuje ministar za izbjegla i raseljena lica Republike Srpske Omer Branković:
«Mi u
Republici Srpskoj imamo 513 porodica. Mi smo već ušli u proces raspuštanja kolektivnih centara kroz projekat
CEP i idemo uskoro u izgradnju dvije stambene jedinice na području Srebrenice i
Bratunca.»
Zamjenik ministra za ljudska prava i
izbjeglice BiH Slavko Marin dodaje:
»Nećemo više izbjeglicu vraćati i praviti mu kuću bez da nema struje, bez da nema elementarno vode ili još krucijalnih elementarnih ljudskih potreba da bi uopće mogao boraviti u svojoj obnovljenoj kući kao takvoj. Znači, cjelovit pristup. Što to znači cjelovit pristup? I povratak, i ostanak, i naknada štete… sve ono što je predvidio aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, tako da niko nema pravo preferirati bilo koje od ovih rješenja koja jesu.»
Ministar raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH Edin Mušić tim povodom naglašava da će, uprkos ekonomske krize, sredstva za ove potrebe i dalje biti izdvajana u entittskom budžetu:
«Mislim da prioritet, opšti jedan politički prioritet u Bosni i Hercegovini, a tako i u Federaciji nije da se na uštrb povratka nešto umanjuje jer smo mi budžet Federacije za 2009.godinu usvojili na nivou od 28 miliona i 480 hiljada, što znači da su to sredstva negdje u okviru onih zadnjih godina kako su i donošeni.»
Uprkos nedostatka finansijskih sredstava vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini će narednih godina nastaviti sa rješavanjem stambenih problema izbjeglih i raseljenih lica, takođe se čulo na okruglom stolu u Banjaluci, kome su pored domaćih zvaničnika prisustvovali i predstavnici hrvatske vlade, te brojnih međunarodnih organizacija.
