Godinu dana nakon proglašenja kosovske nezavisnosti, te godinu i jedan dan nakon što su sve evropske države postigle saglasnost da je neophodno na Kosovo poslati evropsku civilnu misiju, u Briselu nema zvaničnih komentara na godinu postojanja države koju još uvijek, unutar Unije, odbija da prizna Španija, Grčka, Kipar, Rumunija i Slovačka i koju nisu priznali ni svi susjedi.
Umjesto toga, savjet je evropskog specijalnog predstavnika Petera Feitha da se, bez obzira na različitost stavova, mora uspstaviti dijalog na relaciji Beograd-Priština:
"EU vidi kao uslov da države koje imaju evropske perspektive imaju minimum međusobnog kontakta. Uz to, neohodnop je da Kosovo i Srbija sarađuju na graničnim pitanjima, carini, a i ovdje u Briselu smo ovih dana razgovarali o pitanju borbe protiv organizovanog kriminala, koji se pruža preko granica u susjedne zemlje. U svakom slučaju, tu je cijeli set praktičnih pitanja koja bi se mogla i trebala raspravljati izmedju Prištine i Beograda".
Od kraja prošle godine je, nakon odgađanja, konačno otpočela evropska misija koja za cilj ima jačanje civilnih struktura vlasti na Kosovu. Međutim, još uvijek se ne može reći da misija funkcioniše punom snagom na svim dijelovima Kosova, ističe gospodin Feith:
"Raspoređivanje EULEX-a na Kosovu je obavljeno vrlo pažljivo, jer smo željeli da evropsku misiju dobro prihvate svih kosovske zajednice. U tom svjetlu sada očekujemo da Beograd, kao i Priština, u punoj mjeri sarađuju sa EULEX-om kako bi misija bila uspješna. Moram reći da na sjeveru Kosova nije bilo napretka koliko smo to željeli. Još uvijek je tamo nedovoljna vladavina zakona, a za EULEX je vrlo teško da tamo bude u punoj funkciji bez saradnje sa Beogradom. Tradicionalno srpska zajednica na Kosovu je okrenuta prema Beogradu, od njega očekuju uputstva i čvrsta je povezanost između Beograda i sjevera Kosova. Zato bi bilo izuzetno korisno ako bi Beograd ohrabrio kosovske Srbe da sarađuju sa međunarodnom i evropskom misijom na Kosovu".
