Sa čak 556 glasova za, sa samo 9 protiv i 22 uzdržana, danas je Evropski parlament izglasao rezoluciju o Srebrenici kojom se 11. juli proglašava evropskim Danom sjećanja na žrtve masakra u Srebrenici.
Prije glasanja, parlamentarci su u svojim diskusijama naglašavali i podsjećali da pomirenje znači da se pred Haškim sudom trebaju naći svi koji su optuženi za ratne zločine:
Članica Evropskog parlamenta, predstavnica Njemačke, Doris Pack je rekla:
"Greške međunarodne zajednice, kao što je godinama dugo gledanje na drugu stranu, zaista su dale snage zločincima poput Ratka Mladića da do sada budu nekažnjeni, uprkos genocidu koji se dogodio, etničkom čišćenjukoje je provedeno... Ko je taj koji krije Madića? Ko god da je u pitanju, i on nosi dio krivice..."
A potpredsjednik češke vlade Alexandr Vondra je naglasio:
"Želim da vas ponovo uvjerim… Evropsko vijeće ostaje dosljedno u uvjerenju da počinitelji zločina u Srebrenici, u BiH i drugdje u regionu Zapadnog Balkana, moraju biti privedeni pravdi. Naša sigurnosna misija u BiH nastavlja da daje podršku Haškom sudu i vlastima. Srebrenica jeste i ostaje osjetljiv i važan faktor političkog života BiH, ali i EU i šire međunarodne zajednice."
O ratnom, izbjegličkom iskustvu, emotivno je govorila i švedska zastupnica Bosanka Anna Ibrišagić. Za nju je, kako je istakla, izlaz u nadi, pomirenju i evropskim integracijama.
Na njene riječi uzvratila je evropski komesar za vanjske poslove Benita Ferrero Waldner, Austrijanka inače:
"Ja sam bila jedna od onih koji su na televiziji gledali sve te strašne stvari koje su se događale, a svi mi smo milsili da će sigurne enklave biti sigurne. Zato smo svi mi bili užasno šokirani kada smo shvatili šta se dogodilo i kada smo spoznali stvarnost. U EU smo tek na teškim lekcijama učili šta treba da činimo i od tada smo počeli da gradimo zajedničku vanjsku sigurnosnu politiku... Jer, vidjeli smo, da kada nismo ujedinjeni, da se desio taj stravični masakr. Mogu samo da odam priznanje što imate takvo sjećanje, a govorite o pomirenju. Toplo se nadam da EU i mogućnost da BiH postane njen član, može pomoći da se dođe do pomirenja nakon tako teških zlodjela."
Srebrenica je suviše važna da bi se koristila za političke potrebe bosanskohercegovačkih političara, upozorio je gospodin Vondra, potpredsjednik vlade zemlje koja trenutno predsjedava Evropskom unijom:
"Dopustite mi da pozovem političke lidere BiH da se uzdrže od iskorištavanja ovog bolnog istorijskog iskustva u njihove političke svrhe. Umjesto toga, trebali bi se aktivnije angažovati da za svoju zemlju obezbijede bolju budućnost. Za takvo nešto je potreban zajednički napor, ne samo kada je riječ o Srberenici, već i u cijeloj BiH. Ako se dogodila Srebrenica zato što nije bilo dovoljno evropskog duha, onda moramo učiniti sve kako bi ovu zemlju usmjerili na pravi put."
Na kraju, zahvaljujući se predsjedniku Evropskog parlamenta i kolegama parlamentracima na podršci koju je dobio predlažući rezoluciju o Srebrenici, slovenački liberal Jelko Kacin je zamolio da prenese kratku poruku porodicama žrtava:
"Ova rezolucije nije namijenjena prošlosti. Govoreći o mrtvima, rezolucija je namijenjena živima i njihovoj budućnosti."
