Linkovi

Romi u legalnom međuprostoru EU


Predstavnici Evropske komisije i grupa za zaštitu ljudskih prava navode da su Romi, najveća evropska manjina, i dalje izloženi diskriminaciji i progonu širom evropskog kontinenta. Usprkos mjerama EU da ih integrira u društvo, Romi su i dalje isključeni iz obrazovanja i radnih mjesta. Čak i u Briselu, gdje se nalaze glavne institucije EU, Romi i njihova djeca se bore da izađu iz siromaštva. Novinarka Glasa Amerike Nina Maria Potts izvještava o tome na koji način neke neprofitne grupe u Briselu nastoje pružiti pomoć Romima.

Drvodeljstvo nije samo hobi u ovoj radionici u Briselu, to je životna vještina. Mnogi koji pohađaju ovu radionu su ovdje upućeni kao problematični, isuviše teški slučajevi. Sve veći broj učenika je romskog porijekla, i oni se nadaju da će se izvući iz siromaštva i naći posao. Ali rezultati su tek samo kap u čaši, kaže koordinator ovog obrazovnog programa Stephano Iannuzzi.

Nešto se kreće, ali ne dovoljno, siguran sam ne dovoljno u ovom trenutku i zato imamo mnogo studenata koji čekaju da ovdje dođu. Želja je da oni zapravo ne bi ni trebali doći ovdje, već ići u škole gdje će dobiti prave diplome. Još uvijek ima dosta posla, kaže gospodin Iannuzzi.

U EU ima oko 10 miliona Roma, koji žive u gotovo svih 27 zemalja članica. Oko 6 hiljada Roma iz istočne Evrope živi u Briselu. Oni imaju državljanstvo EU, ali većina živi u legalnom međuprostoru. Zbog radnih ograničenja na nove zemlje članice, oni nemaju automatski pravo da žive i rade u Belgiji kao što to imaju državljani ostalih zemalja EU.

Oni ne primaju novčanu pomoć, društvo ih ne podržava, oni zapravo žive uz logiku preživljavanja, i ona je veoma kratkoročna, nije dugoročna kao škola, kaže Koen Guerts, koordinator programa u neprofitnoj organizaciji Foyer koja radi sa Romima. Dio njene misije je ubijediti romske obitelji da sklone svoju djecu sa ulica i pošalju ih u škole. Uključiti roditelje je ključna stvar, kaže gospodin Geurts.

Škole priznaju da je prisutnost roditelja u ovim školama doista porasla. Imali smo susrete sa više od 20 roditelja, dok je njihov broj prije ovog projekta bio nula.

Foyer upošljava školske medijatore koji su i sami Romi, koji djeluju kao veza između romskih obitelji i škola. Medijator Florin Muntean kaže da život bez obrazovanja ili posla, nije život.

Osoba koja ide i prosi u podzemnoj željeznici ne radi to iz zadovoljstva. Ona to radi jer nema izbora, nema sredstava za život, nema para da plati struju, i živi u strahu da će iz mjesta gdje stanuje biti izbačena na ulicu. A tu je i rizik da će biti vraćena u Rumuniju, kaže gospodin Muntean.

Aurel Rostas kaže da je jedva izbjegao takvu sudbinu, zahvaljujući gospodinu Munteanu. Kada mu je bilo 15 godina, umrla mu je majka, i on je napustio svoje selo u ruralnom dijelu Rumunije, kako bi potražio novi život u Briselu. Sada, 3 godine kasnije, on ima posao i dijeli stan sa svojom sestrom Aureliom. Rostas kaže da ima dosta stvari iz njegovog starog života koje bi rado zaboravio.

Želim zaboraviti da u Rumuniji nisam imao šta da jedem, nisam imao odjeću ni obuću, nisam imao novca. Ali sada sam ovdje u Belgiji i dobro mi je. Našao sam posao, imam odjeću, vrijedno radim, kaže Aurel Rostas.

Evropska komisija, koja je nedavno održala svoj prvi susret između predstavnika EU i Roma, je obnovila svoju odlučnost da se bori protiv diskriminacije nad Romima. Ali neprofitne grupe navode da je novac najpotrebniji na lokalnom nivou, kako bi se život promijenio za svako romsko dijete.

XS
SM
MD
LG