Kišni dan u Sarajevu nije omeo protokolarne aktivnosti.
Rano ujutro na lokacijama koje asociraju na državnost i državu položeni su vijenci. Nešto prije podneva na ulicama su i aktivisti mladih liberala. Imaju poruku za premijera zemlje i čestitke za stanovnike Sarajeva.
Pedesetak metara dalje, novi događaj. GrađaniBosne i Hercegovine, na kiši čekaju da potpišu peticiju u kojoj traže pravo da se izjašnjavaju kao Bosanci i Hercegovci.
Novinari se otimaju za izjave organizatora potpisivanja peticije.
Žure da brzo završe neugodni posao na kiši.
Nedim Račić pokretač je ideje današnje peticije. Zašto?
„Mi znamo kako se ustav mijenja. Mi znamo da svaka država mijenja ustav i donosi odluke u skladu sa onim što građani žele, što građani hoće. I ovom prilikom mi želimo da pokažemo šta to građani žele…šta to građani hoće.“
Internet servis „Facebook“ bilježi više od 8000 zagovornika ideje o bosanskohercegovačkoj naciji. Mladi ljudi koji to vode svjesni su činjenice da pola zemlje danas ne slavi državu. Ipak, tvrde oni, Bosanaca i Hercegovaca ima i u dijelu zemlje koji danas ne slavi.
„Mislim da smo moge privoljeli da razmisle o ovoj ideji… da se izjasne, što su mnogi uradili putem interneta. Ne bih da sada citiram ili parafraziram neke ljude iz Banjaluke, ali imali smo podršku… imamo podršku i imaćemo je“ – takođe ističe Račić.
Sat nakon početka akcije mediji su završili posao i otišli. Bosanci i Hercegovci još neko vrijeme mirno su na kiši čekali svoj red.
U pozadini dana državnosti priznatog u polovini zemlje, još jedna godišnjica.
Oslobođenje, najstariji dnevni list u zemlji slavi 65. rođendan.
Gojko Berić decenijama piše za Oslobođenje. U ranije snimljenom razgovoru analizira uticaj medija na javnost u zemlji:
„Kada pogledate te novine vidite tri svijeta… ta… medijska, potpuno odvojena, tri potpuno različite slike o jednoj te istoj državi koja se zove Bosna i Hercegovina.“
A kako do jedne,
zajedničke, istine?
Historičar Husnija Kamberović smatra da su stanovnici zemlje i danas često žrtve manipulacije istorijom . Izmišljeni mitovi postali su zvanične istorije. U školama se uče tri verzije iste prošlosti.
„Ono šta ostaje je jedino traganje za istinom. Dakle, jedini izlaz u svemu jeste nastojanje da se istini pogleda u oči.“
A istina o 25. novembru poklekla je pred dnevnom politikom. Dva člana Predsjedništva, bošnjački i hrvatski, proslaviće Dan državnosti BiH. Za trećeg člana, srpskog, danas nije praznik. 25. novembra 1943. godine odlučeno je da Bosna i Hercegovina ne bude ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego zajednička. 65 godina poslije, to nije tako.
Danas su desetine ljudi stajali na kiši tražeći pravo da se zovu Bosancima i Hercegovcima.
