Prosječan stanovnik Bosne i Hercegovine dnevno primi veliku količinu informacija. Najveći dio njih dolazi iz medija. Mnogi medijski stručnjaci i urednici slažu se da većina bosanskohercegovačkih medija, kada je u pitanju politika, često nije na visini profesionalnog zadatka. Mnoge informacije plasirane putem medija ispostave se netačnim.
Za desetak hiljada čitalaca lista Oslobođenje radna sedmica počela je dramatičnom naslovnicom novina.
Faruk Borić, odgovorni urednik Oslobođenja, objašnjava da je naslovnicu zaslužila informacija o navodnom političkom atentatu na premijera Republike Srpske Milorada Dodika. Borić tvrdi da razloga za dramu ima:
«Ja, kao glavni urednik Oslobođenja, smatram da u ovom trenutku, zaista, za Bosnu i Hercegovinu se vodi jedan rat koji jeste političkim sredstvima, naravno, i koji se tiče budućnosti Bosne i Hercegovine kao države.»
Urednici drugih medija ne dijele mišljenje urednika Oslobođenja. Nezavisne novine, koje imaju redakcije u Banja Luci i Sarajevu, nisu se bavile pričom o navodnom političkom atentatu na premijera entiteta Republika Srpska. Odgovorni urednik Dragan Jerinić kaže da je smiješno da se ozbiljni mediji bave pisanjima tabloida:
„Smiješno je što se ozbiljni mediji u Bosni i Hercegovini bave pričama beogradskih tabloida. Nezavisne novine ne bave se ovom pričom, jer je smatramo običnim bacanjem prašine u oči."
Mirza Čubro, novinar iz sarajevske redakcije Nezavisnih novina kaže da se u predizborno vrijeme često pokušava manipulisati medijima:
«Mi smo se već našli u situaciji u kojoj političari danas pričaju o nekim stvarima koje apsolutno nemaju veze sa predstojećim lokalnim izborima. Pričamo o ustavnim promjenama, a u vrijeme kada bi trebali pričati o obnovi infrastrukture, o kvaliteti života, o školstvu, o zdravstvu i tako dalje. Mislim da je to namjerna, svjesna manipulacija. Novinari trebaju biti svjesni toga.»
Najprodavanija i najuticajnija dnevna novina u zemlji je Dnevni Avaz. Urednik Sejad Lučkin kaže da je ekonomska propaganda u medijima često jača od političke:
«Ekonomska propaganda je mnogo prefriganija od političke. Politička se osjeti... ona se da raspoznati.»
Različiti mediji u zemlji često daju drugačiju sliku o istom događaju. Čitaocima i gledaocima teško je razlikovati pravu od lažne informacije. Amela Rebac, predsjednica Udruženja BH novinari, kaže da to udruženje, uprkos potrebi, ipak ne može napraviti mnogo reda u profesionalizmu domaćih novinara:
«Sud časti postoji u našem udruženju, mislim da postoji i u svim ostalim udruženjima.... Znam da postoji i u Vijeću štampe.... u Vijeću za štampu, odnosno tisak.... Međutim, sud ne funkcionira... ne funkcionira zato što nema moć sankcije.»
Predizborna kampanja za lokalne izbore i zvanično kreće za par sedmica, mada su mnogi mišljenja da je ona davno počela. Čitaoce, gledaoce i slušaoce u zemlji tek očekuje kiša predizbornih medijskih haubica. Kako razlikovati prave od lažnih informacija?
«Idealno bi bilo kada bi ljudi imali priliku da se o određenoj priči, o određenoj informaciji informišu iz više različitih izvora, iz više različitih medija i različitog prostora. To bi bilo idealna situacija. Na kraju krajeva, ništa ne treba uzimati za gotovo» - kaže kolega Čubro.
I dok, eto, i sami novinari u Bosni i Hercegovini preporučuju da se pročitane informacije dodatno provjeravaju, internetom kruži jedna navodno japanska izreka: „Ako vjeruješ svemu što pročitaš, vrijeme je da prestaneš čitati".
