Linkovi

SAD pred papin posjet: Međuvjerski dijalog nužan za mir u svijetu


Kada Papa Benedikt 16. ove sedmice posjeti Washington, među liderima drugih religija sa kojima će se sastati, biće prisutni i predstavnici američkih muslimana. Biće to još jedna prilika za dijalog o boljem razumijevanju religija i njihovih pripadnika.

Brojni koraci u tom pravcu su već činjeni, ali bilo je i onih koji su ”vukli“ i unazad. Primjera radi, Konferencija katoličkih biskupa SAD je, inače, odavno priznala problematičnu prošlost u odnosima između kršćana i muslimana, prošlost koju, između uostalog, karakterišu i križarski i drugi sveti ratovi iz perioda srednjeg srednjeg vijeka.

S druge strane, neki islamski militanti porede sadašanje sukobe sa tim vjerskim ratovima. Opet primjera radi, Ayman al-Zawahiri, jedan od lidera al-Qaide je u video snimku, objavljenom prije dvije godine ranije, uporedio sadasnjeg lidera katolicke crkve sa papom iz 11. vijeka koji je pokrenuo križarske ratove. I teroristički napadi na SAD od 11. septembra 2001. godine za neke ljude bili potvrda da će se muslimani i kršćani i dalje sukobljavati, i dalje ratovati.

Međutim, kako ističe profesor John Voll sa univerziteta Georgtown, za muslimansko-kršćanske odnose, reakcije koje su uslijedile nakon napada u većini su bile pozitivna:

”Najznačajniji je, zapravo broj zahtjeva koje smo dobili od ljudi koji su dolazili i govorili, ne o tome kakvi teroristi su muslimani, već o potrebi za pomoć u organiziranju muslimansko-krscanskog dijaloga u domaćim zajednicama.“

U poslednje četiri decenije Vatikan potiče pomirenje. 1965. godine Drugo Vatikansko vijeće založilo se kod i kršćana i kod muslimana da prevaziđu razmimoilaženja iz prošlosti i da rade za mir i razumjevanje. 2001. godine papa Ivan Pavao drugi toplo je pozdravljen tokom posjeta džamiji Ummayad u Siriji, gdje je pozvao na dijalog pun poštovanja između, kako je tada rekao, dviju velikih vjerskih zajednica. U oktobru prošle godine 130 vodećih muslimanskih učenjaka , iz cijeloga svijeta odaslalo je pismo pozivajući na mir i razumjevanje između islama i kršćanstva. Tom prilikom oni su istakli da je ulog sam opstanak svijeta.

Ipak, prije gotovo dvije godine papa Benedikt 16. je bio taj koji je naljutio mnoge muslimane citirajući bizantijskog cara iz 14. vijeka koji je kritikovao poučavanje poslanika Muhameda. Papa je kasnije pokušao da ublaži tu ljutnju izražavanjem dubokog poštovanja za sve muslimane.

Parvez Ahmed, predsjedavajući Vijeća za američko-islamske odnose, smatra da je demonizacija islama na kršćanskom Zapadu ozbiljan problem:

”Mnogi vjerski lideri izrekli su veoma uvredljive stvari u vezi sa poslanikom Muhamamedom, u vezi sa islamom i u vezi sa Allah-om. Izricano je to na takav način da bi, da re izrečeno i za bilo koju drugu vjeru ili grupu, izazvalo veliko reagovanje. Nažalost, te važne osobe, vjerske i političke figure, izricali su komentare u vezi sa islamom pune mržnje.“

Keith Ellison, prvi Amerikanac-musliman izabran u američki Kongres ukazuje da su temeljne poruke Kur’ana put za bolje odnose međureligijske odnose:

“Te poruke znače vjersku toleranciju, znače jednakost polova.... sve dobre stvari na koje treba da se oslonimo. A svijet islama nikada ne treba da djeluje na bazi straha, jer zbog straha imamo zastranjivanja, iz straha izrastaju surove aktivnosti, očajničke i osvetničke akcije.“

Papa Benedikt 16. nedavno je uputio molbu za okončanje krvavog sukoba na Srednjem Istoku. Također je rekao da su potrebni vjerski i međukulturalni dijalozi da bi bio izgrađen mir u svijetu. Boravak u Washingtonu biće, uz ostalo, dobra prilika za jedan od takvih dijaloga.

XS
SM
MD
LG