Borac za prava američkih crnaca, svećenik Martin Luther King Jr., ubijen je prije 40 godina , 4. aprila 1968. godine u mjestu Memphis, savezna država Tennessee. Smrt Martina Luthera Kinga je vodila valu pobuna diljem Amerike. Medjutim, i dan danas ima onih koji u pitanje dovode službenu istragu prema kojoj je za atentat optužen jedan čovjek. Osvrt novinara Glasa Amerike Chrisa Simkinsa.
Prije 40 godina velečasni Martin Luther King je otišao za Memphis, Tennessee, kako bi predovdio prosvjede čistača protiv izuzetno niskih nadnica, i loših radnih uvjeta. Tada 39-godišnji doktor King je već postao vodećim borcem za gradjanska prava u Americi, poznat po mirnim marševima i demonstracijama. Memphis je medjutim bio grad u kojem će umrijeti.
Aktivist za gradjanska prava i profesor povijesti Michael Honey, autor knjige o posljednjim danima velečasnog Kinga u Memphisu, kaže da je King pokušavao oformiti koaliciju bez presedana, povezujući probleme rada i gradjanskih prava.
Mchael Honey, profesor na Univerzitetu u Tacomi, sacezna država Washington:
“U Memphisu je pozvao na generalni štrajk radnika, učitelja djaka...To je zbilja bio izuzetan trenutak u povijesti pokreta za gradjanska prava. Ništa se slično do tada nije dogodilo ni u jednom gradu. Bio je to prelomni trenutak i za pokret za prava radnika.”
Noć prije nego je ubijen, velečasni King je održao svoju zadnju službu u kojoj kao da je predvidio svoju sudbinu:
Martin Luther King Jr:
Kao i svako drugi, i ja bih volio živjeti dugo. To ima svoju dobru stranu. Ali, sada ne mislim na to, samo hoću provesti božju volju. Gospod mi je dozvolio da se popnem na brdo, da pogledam , i da vidim obećanu zemlju.
4 aprila 1968., dok je stajao na balkonu motela Lorraine, pogodjen je metkom u vrat. Umro je ubrzo nakon toga u bolnici. Te su noći izbili veliki nemiri u nekoliko američkih gradova. 9. aprila je više od 50 hiljada ljudi došlo na sahranu doktora Kinga u Atlanti.
Policija u Memphisu je kasnije identificirala osumnjičenog. James Earl Ray je uhapšen nakon nekoliko nedjelja u Londonu, s lažnim pasošem. Iako je priznao krivicu, i osudjen, nakon mnogo godina je povukao svoje priznanje. Rekao je kako je on bio tek mali igrač u velikoj zavjeri. Medjutim, dugotrajna istraga Ministarstva pravosudja je zaključila da je Ray bio sam u svemu ovom.
Obitelj doktora Kinga je odbila prihvatiti te zaključke. Michael Honey kaže da to pitanje visi u zraku i nakon 40 godina, pogotovo u Memphisu.
Michael Honey, profesor na univerzitetu u Tacomi, savezna država Washington:
Crnačka zajednica nikada istragu nije prihvatila kao zadovoljavajuću, i široko je rasprostranjeno vjerovanje da se nije radilo o samo jednom čovjeku, nego da su bili umiješani drugi iz lokalne vlade, pa čak i iz policije.
Rasni nemiri su se burno proširili na više od 100 američkih gradova i trajali danima. Crnačka naselja su paljena, a uveden je policijski sat. Vlada je mobilizirala oko 50 hiljada vojnika kako bi pomogla u smirivanju nasilja. Oko 21 hiljade osoba je uhapšeno. Gotovo 50 ljudi je izgubilo živote. Na milijuni dolara svojine je oštećeno ili uništeno. Medju najgorim pobunama je bila ona u glavnom gradu Amerike.
Drugi aktivisti za gradjanska prava kažu da i nakon 40 godina, mnogi američki crnci i dalje tragaju za Kingovim snom o jednakosti i šansama, pogotovo u urbanim zajednicama, kojima se on posvetio u svojim zadnjim danima.
