Linkovi

Slovenija preuzima predsjedavanje EU


Slovenija će, kao predsjedavajuća Evropskom unijom, snažno zastupati evropsku ulogu u rješavanju kosovskog pitanja, najavio je danas u Briselu šef slovenačke diplomatije Dimitrij Rupel, predstavljajući plan rada novog predsjedništva Unije koje ”ulazi u kancelarije” sa prvim danom naredne godine. To znači realizaciju misije na Kosovu i zaključenje ukupnog procesa, kao i podršku Srbiji i ostatku Balkana u integracijskom procesu...

Uloga kakvu će imati Slovenci, koji će do jula voditi Uniju, nije nimalo laka, imajući na umu, kako se nezvanično ukazuje, mnogostruke veze kakve Ljubljana ima i sa Beogradom i sa Prištinom. Međutim, na stolu su evropske političke odluke koje treba provesti u djelo, a na slovenačkom predsjedništvu je da to i koordinira i da se stara o provođenju.

Govoreći o tome, ministar spoljnih poslova Slovenije Dimitrij Rupel je istakao:

"Nadam se da ćemo doći do rješenja kosovskog pitanja u vrijeme našeg predsjedavanja. Po onome šta se događalo posljednih mjeseci i sedmica, jasno nam je da će se slovenačko predsjedništvo Unije morati baviti izuzetno komplikovanim pitanjem. Ja vjerujem i računam s tim da se ti procesi okončaju do kraja našeg predsjedavanja.Što se tiče Srbije, sjetite se pisma koje je predsjednik naše vlade uputio svome srpskom kolegi. U tom je pismu sasvim jasno izražena namjera i podrška, ne samo Srbiji, već i cijelom Zapadnom Balkanu da što prije postane dio evropskog prostora. Naša je želja da Srbija što brže napreduje prema EU, a put je, po meni, prvo potpis na Sporazum o stabilizaciji i pridruženju, a zatim status kandidata. Što se tiče obaveza Srbije prema Haškom sudu, one su jasne - ne pada nam na pamet da odustanemo od tih zahtjeva koji su postavljeni. Na kraju, EU će samostalno i odgovorno da odluči da li Srbija ispunjava te zahtjeve i da li može naprijed u integracijama".

Prvi korak ka rješavanju kosovskog pitanja je, iz evropskog ugla, civilna misija, oko čijeg pravnog temelja više nema dvoumljenja. Taj osnov je nađen u rezoluciji 12-44. Sada je na Slovencima da i one na strani Unije, poput Kipra, uvjere kako treba stati iza misije na Kosovu i dalje, koordiniranja procesa na čijem kraju je kosovska nezavisnost:

Gospodin Rupel je, govoreći danas i o tome, bio vrlo jasan:

"NATO je nedavno na posljednjem sastanku ministara, stao na stanovište da je rezolucija 12-44 temelj za nastavak vojnog prisustva KFOR-a. Ako je rezolucija 12-44 dovoljna za vojno prisustvo, trebala bi biti i za civilnu misiju EU. Mogu da pretpostavim da će tu biti komplikacija među članicama Unije, ali one, vjerujem, nisu toliko u vezi sa kosovskim problemom, koliko su u vezi sa problemima u pojedinim državama. Riječ je o unutrašnjim, političkim problemima i mogućem nerazumijevanju. Uvjeravam vas da će Slovenija učiti sve kako bi uvjerila naše prijatelje, na Kipru i drugdje, da je Kosovo zaista slučaj bez presedana. Niti jedna od država koje su učestvovale u diskusijama o Kosovu, nemaju takvu vrstu istorije, takav put. U svakom slučaju, tražićemo jednoglasnost i jedinstvo Unije i borićemo se za to".

Kada je riječ o BiH, šef slovenačke diplomatije se nada kako će nedavni pozitivan politički trend biti nastavljen i da će sa Sarajevom, nakon parafiranja, uskoro biti i potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

U najkraćem, pred Slovencima je mnogo posla u narednih šest mjeseci, a najviše vezano Balkan. Tu, ako je suditi po istoriji, a Slovenci su toga takođe svjesni, dobre rezultate i brza rješenja nikad i niko nije čvrsto garantovao.

XS
SM
MD
LG