Na ulicama Prištine uočljiv je optimizam i pozitivno raspoloženje nakon današnjih i jučerašnjih vijesti koje su stizale iz Brisela, gdje su se okupili ministri vanjskih poslova zemalja, članica Evropske unije. Na tom skupu, izuzev sudržanog Kipra, postignuta je suglasnost o priznavanju eventualne neovisnosti Kosova. Kosovski Albanci, hrabreni dugotrajnom američkom podrškom i sada ohrabreni obećannima iz Brisela, vjeruju da je decenijama dug san o državnosti konačno ostvarljiv, uprkos protivljenju Srbije i Rusije. Većina listova na albanskom jeziku koji se izdaju na Kosovu danas su osvanuli sa naslovima Neovisnost, sigurno prije maja i Vrlo skoro će EU priznati neovisnost Kosova.
I kosovski Albanci su uvjereni u takav ishod:
Nema više odgađanja definiranja statusa Kosova, mi trebamo rješenje za naš život - kaže za Associated Press TV, kosovski student Albanac Liridon Selmanaj.
Očekujem da naša vlada što je prije moguće proglasi neovisnost. Što je dosta, dosta je. Vrijeme je da uradimo to što treba da uradimo, a to je proglašenje neovisnosti – ističe Selmanajev sugrađanin koji je u mini-anketi APTV želio ostati neimenovan.
Mada su lideri kosovskih Albanaca obećali da neće proglasiti neovisnost bez suglasnosti Sjedinjenih država i EU, mnogi zvaničnici smatraju da bi se to moglo konačno desiti već u januaru ili februaru iduće godine. To bi označilo početak perioda od 120 dana međunarodnog nadgledanja tranzicionog procesa, tokom kojeg bi SAD i druge zemlje zvanično priznavale novu državu, a Ujedinjeni narodi upravljanje Kosovom prenijeli na Evropsku uniju.
Alex Anderson, analitičar pri Međunarodnoj grupi za krize, danas je upozorio da će stanje u prvoj polovini naredne godine biti lomljivo:
Prva polovina naredne godine će biti konfuzna i osjetljiva. Nadamo se da će doći do bezbolnog uvođenja nove političke misije EU, kao političkog tijela koje će nadgledati primjenu Ahtisarijevog plana o nadgledanoj neovisnosti, ali isto tako i većih policijskih snaga i pravosudnih istitucija koja će unaprijediti sadašnje napore članova misije Ujedinjenih naroda. Vidjećemo da će na Kosovu biti usvojeni mnogi zakoni, uglavnom pod nadgledanjem EU, ali ćemo vidjeti i oštro protivljenje Srbije.
Neki strahuju, međutim, da bi rađanje nove države moglo obnoviti stare etničke mržnje i gurnuti Balkan u novi krug krvoprolića. NATO čije mirovne snage Kosovu broje 16 hiljada pripadnika, pojačao je patrole nastojeći, pokazivanjem snage, obeshrabriti ekstremiste sa obje etničke strane.
Srbija, koja kosovskim Albancima nudi široku autonomiju, ali insistira da pokrajina ostane dio njene teritorije, je zaprijetila ekonomskom blokadom. Neki srbijanski zvaničnici su čak spomenuli da bi Beograd mogao primijeniti i silu da sačuva područje koje mnogi Srbi smatraju svojom civilizacijskom kolijevkom.
I dok jučer i danas u Briselu o Kosovu razgovaraju ministri vanjskih poslova, zemalja članica EU, srbijanski ministar za Kosovo Slobodan Samardžić je otvorio područni ured u Kosovskoj Mitrovici, što su neki ocjenjuju kao provokativni potez i novu teritoijalnu pretenziju Srbije.
Tim povodom šef ureda Vuk Antonijević je rekao:
Namjena našeg ureda je pomoći Srbima, posebno tokom ovog perioda rješavanja statusa, kada i ako Albanci proglase neovisnost Kosova. Mi se spremamo za svaku moguću situaciju. Mi treba da mislimo na svaki mogući scenario, uključujući i to šta će se desiti kada status bude riješen. Naši ljudi trebaju ured u koji se mogu pouzdati i dobiti savjet gdje da idu i šta da rade.
U Kosovskoj Mitrovici, Albanci na jugu i Srbi na sjeveru uglavnom žive odvojeno, a napetosti između dvije zajednice će najvjerovatnije biti pojačane mogućim priznavanjem kosovske neovisnosti. Albanci koji žive u Kosovskoj Mitrovici žele da grad ujedine i dovedu pod kontrolu kosovskih institucija.
Mi trebamo ostati ujedinjeni. Ništa manje od neovisnosti za nas nije prihvatljivo. Mi nećemo dozvoliti da Mitrovica bude podijeljena kao sada. Mi ćemo se boriti da imamo svoj grad, našu Mitrovicu, ujedinjenu - kaže Bajram Krasnići jedan od stanovnika grada.
Rusija, ključni saveznik Srbije, zaprijetila je vetom u slučaju da Vijeće sigurnosti bilo šta učini u pravcu priznavanja jednostranog proglašavanja osamostaljivanja Kosova. Moskva smatra da bi neovisnost Kosova mogla ohrabriti seperatiste u Čečeniji, Gruziji i drugdje. Washington, međutim, šalje jasne signale da je spreman priznati neovisnost Kosova, što pojačava neizvjesnost dogovora na Vijeću sigurnosti koje o daljoj budućnosti Kosova treba da raspravlja 19. decembra.
U međuvremenu, Srbija je počela intenzivnu diplomatsku ofanzivu kako bi članove Vijeća sigurnosti uvjerila, kako to reče predsjednik Srbije Boris Tadić, da je neovisnost Kosova, kao rješenje statusa te pokrajine, apsolutno neprihvatljiva.
