Linkovi

Šest decenija CIA - Povijest burna i kontroverzna


Američka centralna obavještajna agencija na ovaj dan obilježava svoj 60-ti rodjendan. Povijest CIA-e je burna i ne rijetko kontroverzna. Novinar Glasa Amerike Gary Thomas se osvrće na proteklih 6 decenija jedne od najmoćnijih agencija američke vlade:

Neki povjesničari kažu da je nekoliko različitih vladinih agencija imalo dovoljno informacija da bi upozorilo na predstojeći napada Japanaca na Pearl Harbor 1941. godine. No niko od njih - kako to kažu špijuni - nije povezao tačke. To je navelo predsjednika Franklina Roosevelta da oformi ured za strateške službe, kojem je zadatak bio špijunaža, i sabotaža teritorija pod japanskom i njemačkom okupacijom.

60 godina nakon Pearl Harbora i milijardi dolara potrošenih na obavještajne aktivnosti, Sjedinjene Džave su se ponovno našle pod iznenadnim napadom - 11 septembra 2001. Stoga se rasprava o neuspjehu da se takvo što spriječi - nastavlja.

S kraja drugog svjetskog rata novo-oformljena agencija je zamijenjena, 18. septembra 1947., CIA-om. Čovjek zvan Divlji Bill, šef prethodne agencije, William Donovan, je živo lobirao da poslijeratna obavještajna agencija obezbijedi da budući lideri Amerike uvijek znaju šta se dogadja.

WIlliam Donovan, šef Ureda za strateške službe, OSS:

"Amerika si ne može priuštiti da nastavi s predratnom indiferencijom, i moramo se sučeliti s ovom činjenicom: danas nema niti jedne permanentne vladine agencije koja bi mogla u miru preuzeti funkciju, koju je OSS obavljao u ratu.

Bivši agent CIA-e, Peter Earnest se pridružio agenciji 50-tih godina prošlog vijeka. Earnest, koji danas vodi Medjunarodni Muzej Špijunaže u Washingtonu, kaže da je CIA bila drugačija u vrijeme hladnog rata.

Peter Earnest, Medjunarodni Muzej Špijunaže, Washington:

"Atmosfera je bila izuzetno stimulativna, a za nas je misija bila sve. Jednostavno smo osjećali da smo na prvim linijama fronta u Hladnom ratu koji je Amerika vodila."

Oleg Kalugin, nekad major general u sovjetskoj obavještajnoj službi, kaže da je KGB uzimao CIA-u vrlo ozbiljno:

Oleg Kalugin, bivši agent KGB-a:

"U smislu profesionalnog poštovanja, KGB je na CIA-u gledao kao na jednakoga. U stvari to je bio sastavni dio ruskog obavještajnog sistema: nikada ne potcijeni neprijatelja."

No, CIA je često dolazila pod vatru zbog obavještajnih propusta, na primjer da se predvidi kolaps Sovjetskog Saveza, i zbog pretpostavke da je Saddam Hussein imao oružje za masovno razaranje. Najkontroverzniji povijesni trenuci bile su tajne akcije kao puč u Iranu 1953. kojim je postavljen Šah, ili zbacivanje Salvadora Allendea u Čileu, 1973 - obje po predsjedničkoj naredbi. U novoj knjizi o CIA-i, novinar Tim Weiner agenciju oštro kritizira:

Tim Weiner, pisac:

"Ostavština operativnih propusta je povelika, a uspjeha je manje."

No bivši direktor CIA-e, John McLaughlin kaže, da iako ima mjesta i kritikama, novinar Weiner je s njima pretjerao:

John McLaughlin, bivši direktor CIA-e:

"Imam ozbiljne zamjerke knjizi Tima Weinera. Njen podnaslov bi mogao biti Mi-smo-neuspjeh, jer je uspio iznaći za svaku pojedinu akciju neku mračnu stranu, nešto što je kao neuspjeh. On pretvara čuvene uspješne akcije u neuspjeh."

Gospodin McLaughlin kao vidan uspjeh navodi primjer brze akcije u Afghanistanu nakon 11 septembra, kao i eliminiranje mreže za nuklearnu proliferaciju Pakistanca A. Q. Khana.

Ipak, mnogi veterani CIA-e kažu da američka vlada više pažnje poklanja špijunskoj tehnologiji, nego ljudskim resursima, tj. samim obavještajcima. Bivši naučno-tehnološki stručnjak u CIA-i, Eugene Poteat, koji je sudjelovao u dizajniranju ranih špijunskih aviona tipa SR-71, kaže da je tehnologija tek jedno od sredstava u špijunskom arsenalu:

Eugene Poteat, bivši agent CIA-e:

"Špijuniranje može biti ključno za dobijanje rata. Jedini način da saznaš šta neprijatelj misli i planira, jest putem čovjeka - špijuna. To se ne može ni satelitom ni špijunskom letjelicom."

Bivši čelnik CIA-e, John McLaughlin kaže da je danas, nakon terorističkih napada, izuzetno važno uspostaviti ravnotežu medju svim prikupljenim podacima.

John McLaughlin, bivši direktor CIA-e:

"Sada je vrijeme kada je važnija ljudska špijunaža, akcije klasičnih obavještajaca - to je ključ uspjeha. Naravno, ne smijemo isključiti tehnologiju - naime, greške se prave kada se oslonimo isključivo na jednu od ove dvije komponente."

Gotovo polovina sadašnjih radnika CIA-e, je uposleno nakon 11 septembra. Nova generacija kompjuterskih majstora - analitičara, i terenaca, prati i promatra, tehnologijom koju špijuni iz Hladnoga rata nisu mogli ni zamisliti.

XS
SM
MD
LG