62 godine nakon zavrsetka Drugog svjetskog rata, najveci arhiv Holocausta u svijetu, jos uvijek je zatvoren za javnost. Zastupnici u americkom Kongresu sada traze da se dokumenti objave bez odlaganja.
Izvještaj Jima Bertela.
Sjedinjene Države predvode kampanju da se ubrza potpisivanje sporazuma koji bi otvorio kompletnu evidenciju nacističkih zločina. Bad Arolsen, jedno malo selo u centralnom dijelu Njemačke sadrži originalne dokumente Trećega Rajha sa detaljima nacističkih progona. Njih su saveznici zaplijenili odmah nakon poraza Hitlerovog režima.
Evidencija pohranjena u hiljadama ormara datoteka, u 6 zgrada, duža je od 24 kilometra i sadrži gotovo 50 milona stranica. Dokumenti su svjedočanstvo o tome šta se dogodilo sa više od 17 miliona ljudi - Jevreja, Roma, homoseksualaca, političkih zatvorenika i drugih koji su smatrani nepoželjnim od Hitlerove Nacističke partije, tokom njene dvanaestogodišnje vladavine.
Predsjednica Helsinškog Komiteta pri Američkom Kongresu, Alcee Hastings naglašava da je otvaranje evidencije "moralni imperativ".
ALCEE HASTINGS: Više je nego sramno da 62 godine nakon završetka Drugog svjetskog rata, arhiva Holocausta u Bad Arolsenu, najveća arhiva u svijetu, iz perioda Drugog svjetskog rata ostane zatvorena.
Arhiva Bad Arolsena pod kontrolom je Služba za traženje nestalih, pri Crvenom krstu, kojom rukovodi komisija sastavljena od predstavnika 11 zemalja. Medjutim tek prošle godine svi članovi komisije su se složili da se dokumenti učine javnim. Ali, do sada je samo pet zemalja kompletiralo složen zakonski proces koji je nužan da bi se otvorila arhiva u Bad Arolsenu.
U srijedu 28. marta, zastupnik Robert Wexler, predsjedavajući podkomisije Zastupničkog doma za Evropu, pozvao je vlade Njemačke, Francuske, Luksemburga, Grčke, Italije i Belgije da ubrzaju ratificiranje potrebnih amandmana kako bi više svjetla bilo bačeno na sudbine žrtava Holocausta.
ROBERT WEXLER: Nesavjesno je da se preživjeli Holocausta i njihove porodice suočavaju sa ovim odlaganjem i sa birokratskim pretjeranim formalizmom kada traže da otkriju istinska dešavanja iz njihove porodične istorije. Sramno je to što svake godine umire sve više preživjelih Holocausta, ne znajući detalje o deportaciji, zatvaranju ili smrti članova porodice. Medunarodna zajednica ima moralnu obavezu da se pozabavi ovom jednom od najvećih nepravdi.
Premda sve birokratske prepreke za otvaranje arhiva u Bad Arolsenu nisu još uklonjene, sam arhiv se priprema za taj trenutak. Gotovo dvije trećine te dokumentacije je već digitalizirano I biće odmah na raspolaganju brojnim Centrima za istraživanje Holocausta širom svijeta. Eksperti predvidjaju da će najkasnije godinu dana nakon toga, javnosti biti dostupna cjelokupna arhiva.
