Linkovi

Turska - džamija, crkva i sinagoga


Jedan od ciljeva posjete pape Benedicta Turskoj ove sedmice je jačanje veza izmedju rimo- katoličke crkve i pravoslavnih Kršćana na istoku. On je počeo svoje hodocašće izražavajući suosjećanje za pritisak kojeg osjećaju vjerske manjine unutar muslimanskog svijeta.
U Turskoj 90 procenata stanovnika su Muslimani. Ali u dijelovima velikih gradova postoje džepovi ljudi različitih vjera, koji žive zajedno u miru. Miguel Rivera se za Glas Amerike osvrnuo na odnose tri mjesta za praktikovanje vjere u jednom susjedstvu Istanbula.

Kuzguncuk je drevni dio Istanbula, jedinog grada u svijetu koji leži na dva kontinenta: Azije i Evrope. Četiri stotine godina naseljen je Muslimanima, Jevrejima i Kršćanima; Turcima, Armencima i Grcima. Tu se nalazi crkva, džamija i sinagoga, jedna kraj druge.

Nema razlike medju nama. Muslimani dodju ovdje da zapale svijeću. Muslimani dodju ovdje da se mole. Nema razlike. Bog je samo jedan i postoje različiti putevi do Boga, kaže sveštenik armenijske pravoslavne crkve.

Mehmet Biraz, koji se nalazi na čelu crkve, kaže da je sardnja na svakom nivou ključna za ukidanje negativnosti prema odredjenoj vjeri koje je on otkrio u politici.

Mi imamo dobre odnose sa susjedstvom. Mi kupujemo stvari iz ovoga područja jer želimo da lokalni trgovci imaju koristi od naše trgovine. U političkom svijetu postoji vjerovanje da religije imaju medjusobne probleme. Ali na ljudskom nivou mi medju sobom nemamo probleme, kaže gospodin Biraz.

Žena akoja je dvadeset godina živjela ispred crkve i džamije, kaže: To je Veoma lijepo. Mi ovdje živimo u miru. Svi vole jedni druge. džamija na ovoj strani i sinagoga na drugoj, budući da su tako blizu jedna druge, su pokazale da Turci zaista prihvataju različite religije i kulture, kaže ona.

Četiri stotine godina Otomansko carstvo potpomagalo je vjersku toleranciju. Osnivač moderne Turske Mustafa Kemal, takodjer poznat kao Ataturk je odbacio vezivanje svoje nove vlade za Islam, čak zabranjivanjem nošenja tradicionalne odjeće u korist zapadnjačkog oblačenja. Vjerska tolerancija je takodjer bila politika njegove vlade.

Mi imamo dobre odnose sa našim susjedima, Armenijcima i Grcima. Oni dodju na naše sahrane. Mi odemo na njihove sahrane. Armenijska crkva je starija od naše. Politika nove Ataturkove republike je imala otvorena vrata za sve religije. Možete doći u naš dom. Vjera je važna a ne to kojoj vjeri vi pripadate, kaže Mahmut Uslu.

U Turskoj ima više od dvadeaset dvije hiljade Jevreja. Većina njih živi u Istanbulu. Rabin Cenk Misraji je najviše rangirani jevrejski lider u azijskoj Turskoj.

Od momenta našega dolaska, prije više od pet stotina godina, u Turskoj je postojala velika vjerska trolerancija. Mi smo bili u mogućnosti da slijedimo svoju vjeru i otvorimo naše sinagoge gdje god smo željeli. Bili smo slobodni da slijedimo svoju tradiciju, praksu i jevrejske običaje, kaze rabin Misraji.

Medjutim, bilo je nekih grubih izuzetaka u toleranciji turskog društva. Armenijci Kršćani su rekli da su oni bili žrtve otomanskog genocida 1915. god. kada ih je na hiljade izgubilo život. Turci su odbacili tu optužbu. Turci i Kurdi, Muslimani se godinama bore medju sobom u dijelovima zemlje gdje se nalaze Kurdi.

Bilo je i terorističkih napada protiv jevrejskih meta, najnoviji 2003. god.

Ali u ovom susjedstvu, priča je drugačija. Ovdje je jedan Musliman, bratskim gestom, dizjnirao, izgradio i poklonio mali park sa njegovom delikatnom fontanom ispred vrata sinagoge, upravo pored džamije i crkve.

XS
SM
MD
LG