Linkovi

Medjunarodni dan nestalih


30. august su humanitarne organizacije proglasile Medjunarodnim danom nestalih kako bi i na taj način skrenuli pažnju svjetske javnosti na taj problem. Kada je riječ o Balkanu, iz Medjunarodne komisije za identifikaciju nestalih podsjećaju da se još uvijek ne zna za polovinu nestalih tokom sukoba 1991-1999 na području bivše Jugoslavije.

Nestanak ljudi je globalno zlo, koja se dešava u tridesetak zemalja širom svijeta. UN u svom registru ima više od 45 hiljada nerješenih slučajeva nestanka ljudi. Medjutim, iz svjetske organizacije procjenjuju da je taj broj veći.

U 1999. godini preko 40 hiljada ljudi su vodjeni kao nestali u sukobima u bivšoj Jugoslaviji.

Medjunarodna komisija za traženje nestalih radi na identifikaciji nestalih širom svijeta. Koristeći DNA metode uspjeli su identificirati preko 10 hiljada ljudi koji su nestali na Balkanu.

Predsjednica komisije Kathryne Bomberger kaže da ih još uvijek čeka veliki zadatak.

<Još uvijek se oko 20 hiljada ljudi vode nestalim. BiH ima najveći broj nestalih u regionu. Na kraju sukoba bilo ih je oko 30 hiljada, a danas se još uvijek 15 hiljada vode nestalim. Na Kosovu je bilo 4.400 nestalih, a danas 2.500. U Hrvatskoj oko 2.500.>

Bomberger kaže da nacionalne vlade uglavnom brinu o sudbini ljudi njihove nacionalnosti i zanemaruju slučajeve drugih etničkih skupina. Još uvijek nema centraliziranog sistema podataka za cijeli region.

Hrvatska na primjer tvrdi da istražuje sudbinu nestalih bez obzira na njihovu nacionalnost. Medjutim, prvi put ove godine je vlada u Hrvatskoj objavila listu nestalih u ratu na kojoj su i Srbi.

Vesna Teršelić, vodi nevladinu organizaciju Dokument, čije je sjedište u Zagrebu.

<Ono što još uvijek nemamo je objedinjena lista sa imenima svih nestalih u ratu u Hrvatskoj bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.>

Prošle sedmice u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine su rekli da će ovlasti u traženju nestalih prenijeti na državni nivo, nakon što su takvu odluku u junu donjeli u entitetu Republika Srpska.

Kathryne Bomberger, predsjednica Medjunarodne komisije za traženje nestalih:

To znači, da će se po prvi put ljudi tražiti bez obzira na etničku pripadnost, religiju i državljanstvo.

Na Kosovu je nacionalna pripadnost i dalje ključ u traženju nestalih. I dok iz UN-a nastoje pomoći, Srbijanska vlada i albanski zvaničnici na Kosovu uslovljavaju proces, kaže Nataša Kandić iz Humanitarnog pravnog centra u Beogradu.

<UNMIK nije odgovoran za nestanak Albanaca jer tada nije ni bio tu. Za nestanke Albanaca je odgovorna Srbija, i podatke o nestalim Albancima treba da iznese Srbija. A što se tiče nestalih Srba, tu Albanci prenose odgovornost na UNMIK, s obrazloženjem da je većina Srba nestala nakon dolaska medjunarodnih snaga na Kosovo.>

Kathryne Bomberger kaže da vlade u regionu nerado govore istinu o sudbini nestalih, jer im to politički neodgovara. Medjutim, da bi se proces traženja nestalih ubrzao, ona smatra da na to treba gledati kao humanitarano, a ne političko pitanje.

XS
SM
MD
LG