Administracija predsjednika Busha odlučila je da primijeni odredbe Ženevske konvencije na sve osumnjičenike za terorizam koje drži u vojnim zatvorima. Povod za takav zaokret je prošlomjesečna odluka Vrhovnog suda Sjedinjenih država o statusu zatvorenika u vojnom zatvoru Guantanamo na Kubi. Naime, Vrhovni sud je 29. juna zauzeo stanovište da se specijalnim vojnim sudovima, koje je uspostavila Bijela kuća, krše međunarodni zakoni i da nisu u skladu sa federalnim zakonima.
Kako će se takvo stajalište Vrhonog suda odraziti na dalje vođenje rata protiv terorizma i budući tretman zarobljenika u zatvoru Guantanamo?
O Tome detaljnije u rubrici koju je pripremio novinar tv-programa Glasa Amerike Bill Rodgers.
Teroristički napadi na Sjedinjene države 11. septembra 2001. godine bili su " hspace=2 src="/bosnian/images/PessinGuantanamoDetainees2201.jpg" width=210 align=right vspace=2 border=0>za administraciju predsjednika Busha neposredan povod za snažnu mobilizaciju za - kako je to definisano - sasvim drugačiju vrstu rata.
Jedan od prvih koraka bio uhvatiti i iza rešetaka smjestiti članove al-Qaide i borce bivših talebanskih snaga tokom slamanja talebanskog režima u Afganistanu. Administracija gospodina Busha željela je da specijalne vojne komisije ili sudovi provedu postupke protiv zarobljenika osumnjičenih a su teroristi, ne omogućujući im, međutim, određena prava koja bi inače imali da im se sudi na saveznim ili vojnim sudovima.
Spomenutu odluku Vrhovnog suda mnogi, među njima i Richard Samp iz Fondacije za pravo, smatraju ograničavajućom za vođenje rata protiv terorizma.
”U smislu simboličkog efekta, odluka Vrhovnog suda je od velikog značaja. To je sasvim drugačije gledanje na način nakoji se u sadašnjoj fazi vodi rat protiv terorizma i kako su Amerikanci u tome agažirani. Takva vrsta odluka najviše sudske instance je presedan u povijesti Sjedinjenih država.“
I sam predsjednik Bush je na nedavnoj konferenciji za novinare, održanoj neposredno nakon saopštavanja odluke Vrhovnog suda, govorio o dilemama vezanim tretman zarobljenika u ovoj, sasvim novoj vrsti rata:
”Problem je u slijedećem - to su borci kakvih ranije nije bilo. Ne nose uniforme, ne bore se za svoju zemlju, ideologija im je negativno radikalna, odani su jednoj osobi, ne zemlji.... Ženevska konvencija se odnosi na klasične ratove i vojnike regularnih vojnih snaga neke države. Ovo su sasvim nove okolnosti.“
Zbog Guantanama Sjedinjene države su bile izložene snažnoj međunarodnoj kritici, uključujući i optužbe za vršenje mučenja na pojedinim zatvorenicima. Samoubistva trojice zatvorenika prošlog mjeseca bili su povod za brojne pozive da se Gunatanamo zatvori.
Katherine Newell Bierman, predstavnica Human Rights Watcha kaže:
”Sjedinjene države imaju pravne obaveze i ne mogu bez optužbi na dugi period držati ljude zatvorene. Postoje izuzeci, ograničeni izuzeci u ratnim periodima, ali to nije slučaj sa Guantanamom. Sjedinjene države plaćaju cijenu za Guanatanamo. To je već velika cijena za američki ugled u svijetu.“
Administracija predsjednika Busha će u saradnji sa Kongresom nastojati iznaći najbolje rješenje za slučaj Guantanamo. Iz Bijele kuće u Kongres je već upućen prijedlog regulative o vojnim sudovima. Taj prijedlog izaziva određeni otpor što može značiti odlaganje rješenja sudbine zatvorenika u Guantanamu.
