Direktor Evropske inicijative za stabilnost, se nalazi u dvodnevnoj posjeti Washingtonu, gdje se u State Departmentu sastaje sa američim zvaničicima sa kojima će razgovarati o tome šta trenutna situacija u zemljama Zapadne Evrope znači u odnosu na buduće proširenje na Balkanu.
Evropska inicijativa za stabilnost je neprofitni istraživački institut, koji se bavi analizom kompleksnih pitanja koja su uključena u promoviranje stabilnosti i prosperiteta u Evropi.
U razgovoru sa Mirelom Bruk, gospodn Knaus komnetira situaciju u BiH u svjetlu integracije u EU.
KNAUS: BiH je u posebnoj situaciji. Ako danas gledate na područje Zapadnog Balkana, vidjet ćete da je on podijeljen u dvije grupe zemalja. U jednoj je Hrvatska koja bilježi brz napredak, njen se imidž u EU dramatično poboljšao u posljednje dvije tri godine. U istoj grupi je Makedonija, koja do sada prilično uspješno pokušava pratiti Hrvatsku. S druge strane imate Srbiju koja je u najgoroj poziciji, koja ne pregovara, koja ima loše odnose sa Unijom i koja i dalje zaostaje. Ako na BiH formalno pogledate, ona se još uvijek nalazi u istoj grupi sa Srbijom, još uvijek nije okončala pregovore o stabilizaciji i pridruživanju, još uvijek nije član Partnerstva za mir, ali ako pogledate dinamiku dešavanja u zemlji i imidž koji je postigla, posebno u posljednjih godinu dana među političarima koji kroje politiku u Briselu, mislim da BiH ima mogućnost da uhvati korak sa Makedonijom. Sljedećih pola godine, godinu dana su ključni kako bi se vidjelo da li BiH može da se izvuče iz geta što Balkan postaje, i prati Hrvatsku i Makedoniju ili će biti gurnuta, ili će sama sebe vratiti u grupu zemalja koje su daleko od prijema u Evropske institucije.
VOA: Gospodin Knaus pozive za referendumom u Republici Srpskoj komentira na sljedeći način.
KNAUS: Očigledno je da se radi o negativnom razvoju događaja, premda nije iznenađujuće. Imate ustaljene članove EU koji stalno diskutiraju o unutarnjem uređenju BiH. Ono što je potpuno neprihvatljivo je prijedlog da jedan dio ove federalne BiH, RS u pitanje može dovesti postojanje države. To se ne može desiti i to nije ozbiljno. Važno je isto tako i ne pretjerivati. U Španiji se vode debate o budućem statusu Katalonije, u Italiji su ovaj vikend imali referendum o važnosti regiona. U Evropi stalno imate diskusije koji se tiču strukture vlasti i to je uobičajeno. Ono što ćemo svjedočiti u sljedećih dvadeset godina u BiH je da će se ove diskusije i dalje voditi bez ikada postignutog sporazuma između različitih dijelova BiH, po pitanju podjele moći između centra i regiona. RS je u osnovi federalna jedinica BH države. Sve dok se debata vodi u ovim okvirima, koliko moći treba biti u nadležnosti centra, koliko je moći potrebno u centru u odnosu na zahtijeve EU, a koliko u nadležnosti federalnih jedinica, ovu vrstu debate će BiH uvijek imati jer je komplicirana i jer je BiH federalna država.
VOA: Gerald Knaus smatra pozitvinim zatvaranje Ureda visokog predsatvnika sljedeće godine.
KNAUS: To je apsolutno važno. Veliki problem za BiH je da sve dok postoji visoki predstavnik za bonskim ovlastima, gledište vanjskog svijeta je da se BiH nalazi u istoj kategoriji kao i Kosovo, a mi znamo koja je to kategorija. Kosovo nema veza sa EU, ne pregovara po pitanju spoprazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ima problem statusa. BiH nema problema statusa, ona je suverena zemlja, članica UN-a koja ima nisku stopu kriminala, koja ima ekonomske probleme, slabe javne institucije, ali je to sve čini sličnoj Makedoniji. Jedina razlika između Makedonije i BiH danas je da Makedonija, bez obzira što je imala nedavni sukob, nema međuanrodne institucije sa upravljačkom moći, dok to imate u BiH. Nestajanje Ureda visokog predstavnika će biti snažan signal za ostatak Evrope i za građane Bih da su bh institucije potpuno odgovorne, te se nadam da će se ovo pretvoriti u ubrzan put ka EU.
VOA: Pitali smo ga na koji način će neoivsnost Crne Gore i finalni status Kosova utijecati na budućnost BiH?
KNAUS: Odgovor je jasan. Kosovo nema nikakve veze sa BiH, status Kosova je neriješen zbog čega se upravo sada vodi i proces rješenja statusa Kosova, ono se ne može vratiti u prošlost i ne može biti dio Srbije; u osnovi svi prihvataju formu neovisnosti. Ovo je jasno, kao što je i jasno da to nije opcija niti za jendu federalnu jedinicu BiH. Ukoliko samo pogledate ko su članovi pregovaračkog tima po pitanju Sporazuma za pridruživanje u EU , gospoda Davidović i Topčagić, koji imaju podršku bh vlade, oni su uspjeli prilično dobro impresionirati evropske zvaničnike. To je put kojim BiH treba ići. Znate, političari u BiH danas, u periodu pred izbore pozivaju na ukidanje entiteta bez da objasne kako se to može uraditi, kako možete ubijediti sve strane da na to pristanu, ili oni kao što je gospodin Dodik nedavno, koji pozivaju na populističke, potpuno nerealistične i štetne prijedloge da može postojati opcija raspisivanja referenduma, su jednostavno neodgovorni političari. Oni neće utjecati na događaje, oni Bosni i Hercegovini nanose štetu zbog gledišta s vana da u zemlji još uvijek postoji ozbiljna politička kriza, dok je u stvari BiH učinila značajan napredak.
