Predsjednik Kine, Hu Jintao ove sedmice stiže u svoju prvu zvaničnu posjetu Bijeloj kući. Očekuje se da će kineski lider nastojati uvjeriti Washington i američki narod da kineski ekonomski rast i sve veći uticaj u Aziji ne predstavlja prijetnju američkim interesima. Sa svoje strane, Sjedinjene Države imaju i dodatnih zabrinutosti sobzirom da je američki deficit u trgovinskoj razmjeni sa Kinom dostigao rekordnih 200 milijardi dolara. Tu su i pitanje Taiwana, poštivanja ljudskih prava, i kineska stajališta o vrućim svjetskim žarištima kao što su Sjeverna Koreja, i Iran, na primjer.
Američki mediji, kao New York Times, jutros se pitaju hoće li susret šefova najbogatije zemlje na svijetu i najbrže rastućeg rivala ojačati medjusobne odnose koji su zastali negdje izmedju provizorne stabilnosti i olujnih napetosti.
Za lidera koji rijetko govori u javnosti, predsjednik Hu Jintao je dospio u centar medjunarone pažnje polazeći na put po svijetu, i kada je riječ o Americi, sa jasnom namjerom da šarmira amerikance i otkloni zabrinutosti zbog kineskog ubrzanog rasta i sve jače diplomatske aktivnosti najmnogoljudnije zemlje na svijetu.
Predsjednik Hu, kako je planirano, govoriće o trgovinskoj razmjeni dvije zemlje, poslovnim ljudima u muzeju avijacije u okolini Seattlea, razgovarati sa političkom elitom u Washingtonu o medjunarodnim odnosima i govoriti o istorijskim trendovima Kine na Yale Univezitetu.
Američko-kineski odnosi nisu bez nesuglasja. Očekuje se da će predsjednik Bush govoriti o američkom rekordnom deficitu u trgovinskoj razmjeni sa Kinom, kao što je to učinio lani prilikom posjete Kini.
Uz trgovinsku razmjenu, nekada ključ odnosa dvije zemlje, tu su sada i pitanja sigurnosti, kao i energija. Kinesko ponašanje u vezi sa Iranom takodjer brine Washington preokupiran problemima na širem području Srednjeg Istoka.
Uz to, nedavno je američki dokument o nacionalnoj sigurnosti i odbrani nazvao Kinu, sa njenom rastućom vojnom moći, izvorom zabrinutosti.
Da bi olakšali pregovaračku poziciju predsjedniku, Peking je uoči njegovog dolaska u Ameriku poslao podpredsjednika i 200 poslovnih ljudi da podpišu 16,2 miljarde dolara vrijedan ugovor, izmedju ostalog o kupovini 80 aviona Boing srednje veličine. Uz to, Kina se složila da pojača zaštitu od kradje tehnologije.
Medjutim, obje strane, kažu analitičari, spremaju se i za tvrde razgovore. Hu će pokrenuti pitanje Taiwana, demokratskog otoka kojeg Kina smatra svojim dijelom, a kojem su se u pomoći u odbrani Sjedinjene Države pravno obavezale.
Dva puta, posljednjih dana, naglašavajući da se raduje susretu 20-tog aprila, predsjednik Bush je rekao da će kineskog predsjednika držati odgovornim za fer trgovinsku razmjenu, ističući da kineska valuta, za koju Sjedinjene Države tvrde da je podcjenjena, čini kineski izvoz jeftinim i doprinosi rekordnom američkom deficitu u trgovinskoj razmjeni sa Kinom od 200 milijardi dolara.
Nezibježna su i pitanja poštivanja ljudskih prava u Kini, gradjanskih sloboda i religijskih aktivnosti, sobzirom da je State deparatment ocjenio da se stanje pogoršava.
U nastojanjima da udovolji rastućim potrebama za energijom Kina je stala uz Iran i Venecuelu, sa čijim vladama administracija predsjednika Busha nije u dobrim odnosima. Odmah nakon posjete Americi, Hu odlazi u naftom bogatu Saudijsku Arabiju i Nigeriju.
Predsjednici Bush i Hu će, očito, imati dosta tema za razgovor, obojica svjesni da su pitanja, kao energija, bez obzira kako vruća, dugoročna, i da će za njihovo riješenje trebati više energijeod jednog summita.
