Sjedinjene Države su zemlja imigranata. U isto vrijeme kroz istoriju te zemlje zabilježen je veliki broj anti-imigranata koji su se plašili da će novi imigranti obarati plate i biti prijetnja američkoj kulturi. Danas su imigranti ponovo vruća tema u Sjedinjenim Državama, od Bijele kuće i Kongresa do ulica mnogih američkih gradova. Sljedeća priča govori o kontrastu ideala dobrodšlice u Ameriku i realnosti koja čeka, ilegalne imigrante.
Daj mi tvoje umorne, siromašne, ponižene mase željne slobode. Ovaj natpis na Kipu Slobode može se tumačiti kao obećanje boljeg života u Americi.
Mnogi siromašni iz Južne Amerike dolaze u Sjedinjene Države nepozvani u potrazi za obećanom zemljom. Prema vladinim podacima sada ih ima oko 11 miliona, a svake godine dolazi oko pola miliona novih.
Mnogi od njih stižu duboko u unutrašnjost zemlje, kao što je okrug Duplin, u Sjevernoj Karolini, oko 2 hiljade i 400 stotine kilometara daleko od meksičke granice. U posljednjih 30 godina broj imigranata iz Južne Amerike je povećan za hiljadu procenata. Lokalno stanovništvo im nije sklono.
TOMY:
Za ljude koji su ovdje godinama i plaćaju poreze, došljaci predstavljaju teret.
EMELL:
Neka dodju legalno. Ove što su tu ilegalno, treba ubiti, staviti na autobuse i vratiti, bilo šta samo ih se riješiti.
Ovakva osjećanja su prenesena i u zakon usvojen u Zastupničkom domu Kongresa koji predvidja deportaciju ilegalnih imigranata i izgradnju hiljadu i 100 kilometara duge ograde na granici sa Meksikom. Trenutno je samo na 4 procenta od ukupno 3.200 kilometara te granice podignuta ograda.
U Američko-hispaničkoj trgovačkoj komori u Washingtonu, predsjednik Michael Barrera kaže da predloženo podizanje zida nije u suglasnosti sa Kipom Slobode.
Michael Barrera, predsjendik Američko-hispaničke trgovačke komore u Washingtonu:
Ono što plaši nije samo taj fizički zid. Ono što više smeta je mentalni zid kojeg podižemo izmedju dva društva. Taj mentalni zid netolerancije, mentalni zid netrpeljivosti, mentalni zid ignorancije. I to me čak više brine od fizičkog zida na granici, koji će uz to koštati puno para o čemu ljudi ne govore.
Medjutim, političari koji podržavaju zid i druge striktne mjere kažu da ilegalni imigranti stvaraju skupe probleme.
James Sensenbrenner, republikanac iz Wisonsina:
Ukoliko ne pojačamo zakone imaćemo sve više ilegalnih imigranata koji će preplaviti naše bolnice, škole, i dovesti do kolapsa naše socijalne službe.
Druga zabrinutost je da će imigranti sa španskog govornog područja dovesti do kulturne i jezičke podjele u Americi. Takav strah nije bez presedana. U 19 stoljeću neki su Amerikanci mislili da će val imigranata iz Njemačke odbaciti engleski jezik, ili da će irski katolici biti lojalni papi, a ne Sjednijenim Državama. Michael Barrera kaže da je takav strah bio neosnovan.
Michael Barrera, predsjendik Američko-hispaničke trgovačke komore u Washingtonu:
Dolazili su Njemci, zatim Irci, onda azijati, Italijani, i uvijek smo govorili da će oni promjeniti stvari. Dolazili su Japanci, Kinezi, i to se uvijek dešavalo, i ono čega smo se plašili nikada se nije desilo.
Poštivanje zakona je drugi faktor u trenutnoj debati oko imigranata. Kirk Johnson, specijalista za imigraciju pri Heritage Foundation u Washingtonu kaže da ilegalni imigranti smanjuju izglede onih koji traže legalni ulazak u Ameriku.
Kirk Johnson, Heritage Foundation Washington:
Ukoliko nastavimo održavati red i zakon u Sjedinjenim Državama, ljudi koji su ovdje ilegalno, moraju prestati raditi ono što je ilegalno. Oni ne mogu ovdje biti ilegalno, trebaju se vratiti u svoje zemlje, i tamo legalnim putem tražiti dolazak kroz program privremenog rada i postati dio legalnog sistema.
Kritičari deportacije kažu da je nerealno naći i protjerati 11 miliona ilegalaca. Senat pokušava naći kompromisno rješenje koje bi ilegalnim imigrantima dalo mogućnost da ostanu u Americi ukoliko plate kaznu, nauče Engleski i prodju sigurnosnu provjeru. Predsjednik Bush predlaže rješenje kroz poseban program radnika gostiju. Konačni zakon zahtijeva sporazum izmedju oba doma Kongresa, kao i predsjednikov potpis.
