Nakon nedavne pobjede Hamasa na palestinskim parlamentarnim izborima i nakon uspjeha kojeg je na egipatskim izborima ostvario Pokret Muslimanskog Bratstva, Bushova administracija sad od islamista traži da pokažu svoju posvećenost demokratskim procesima.
U protekloj deceniji, islamistički pokreti su se dokazali kao ozbiljni činioci na Srednjem Istoku. Osvojili su široku podršku stanovništva - što je rezultat njihovog povezivanja religijskih ideja sa praktičnim socijalnim programima. Uspostavili su mreže organizacija socijalne pomoći u mnogim zemljama. Povjerenje koje su time stekli u društvu, taj društveni kapital, oni su tokom godina pretvorili u politički kapital.
Sjedinjene Države nemaju drugog izbora nego da na neki način saradjuu s glavnim i umjerenijim islamističkim strujama, ali insistiraju da je to u opštem kontekstu promocije demokratije u regionu:
Dr. Nathan Brown, Carnegie Zadužbina za mir u svijetu:
Ne mislim da bi bilo korisno pokušati izdvojiti neke odredjene islamističke lidere i reći da su to oni s kojima Amerika želi da suradjuje. To bi moglo biti čak i kontraproduktivno. Smatram da mi treba da njegujemo demokratiju u opštem smislu i da onda tim islamističkim pokretima damo šansu da iskoriste tu mogućnost i reaguju tako što će više otvoriti svoj politički sistem.
Učesnici nedavno održanog panela u Zadužbini Carnegie kažu da treba obratiti pažnju na više faktora kad se procjenjuje da li se ti glavni pokreti zaista okreću demokratskom procesu.
Dr Amir Hamzavi izdvaja neke od njih:
Prvo treba vidjeti koliko oni insistiraju na primjeni Šerijata, drugo je nasilje... Ne radi se o tome da oni sprovode nasilje, ti umjereni pokreti ne koriste nasilje, ali imaju dvosmislene poglede na to da li se nasilje može legitimizirati u specifičnim slučajevima, poput Hamasa i Hezbollaha. Dakle, kad kažemo nasilje - mislimo na njihovo gledanje na to i da li bi ga oni legitimizirali. Treća siva zona je pitanje političkog pluralizma i to kako oni gledaju na politički pluralizam.
Ostala pitanja po kojima islamisti još uvijek daju dvosmislene znakove su gradjanska i politička prava, prava žena i tretman vjerskih manjina.
Scott Carpenter, iz Odjeljenja State Departmenta za bliskoistočna pitanja, kaže da američki diplomati već o tome razgovaraju sa islamistima.
CARPENTER :
U našim razgovorima sa islamističkim partijama mi treba da i dalje stalno pitamo kakvi su njihovi stavovi o specifičnim pitanjima, poput zaštite manjina, prava žena. Treba stalno da insistiramo na razjašnjenju njihovih stavova: Šta je sa ženskim pravima? Šta je sa pravima Koptske hrišćanske zajednice u Egiptu? Važno je da u tome budemo jasni i uporni.
Mnogi analitičari, medjutim, vjeruju da je politika saradnje sa islamističkim organizacijama ustvari jedina konstruktivna opcija za sve one koji vjeruju da je razvoj demokratije na Srednjem Istoku u interesu svih i svakoga.
