Gerardo Toalo, profesorom međunarodnih odnosa na Univerzitetu Viriginia Tech i dobar poznavaoc prilika u BiH za Glas Amerike komentira dogovor postignut o ustavnim promjenama i njegov značaj za narod BiH.
G. TOAL: Čitav proces je veoma značajan za BiH, jer je ona na putu ka Evropi, i iako će dolaziti kako do političkih zastoja tako i do pomaka oko detalja, mislim da je važno na umu imati cjelovitu sliku, a to je kretanje BiH ka Briselu upravo zahvaljujući ovakvoj vrsti ustavnih promjena. Slažem se s Jimom O Brienom koji je rekao da je kolektivno predsjedništvo zapravo odraz Jugo-nostalgije--vjerujem da je bilo kakvo odmicanje od toga pozitivan korak za BiH. Ako se ove ustavne promjene ne usvoje, to bi imalo strašne posljedice za put BiH ka Evropi, kaže gospodin Toal, koji komentira i činjenicu da nisu baš svi zadovoljni takvim promjenama.
BiH je potreban vitalni centar među zajednicama-a to znači svi Srbi, Hrvati i Bošnjaci koji rade zajedno. To će neizbježno ostaviti određene grupe izvan tog kruga. Činjenica da Stranka za BiH ne podržava promjene je veoma problematična i za žaljenje, jer su oni obično bili pozitivna snaga u političkom životu BiH. Međutim, kako mi se čini, ono što se ovdje suprotstavlja su dvije različite vizije o tome kako organizirati državu: jedna je o liberalnoj državi s demokracijom većine, a druga je aranžaman udruživanja gdje morate imati podjelu vlasti. Mislim da bi BiH morala imati ovu drugu opciju, jer ima isuviše mnogo strana, tu je i ostavština rata i podjele su duboke. Mislim da, nepodržavanjem promjena, Haris Silajdžić i ostali, više naginju ka modelu demokracije koji je izvan mogućnosti BiH u ovom trenutku.
VOA: Etnicitet je nešto što je pratilo Bosnu toliko dugo, ali mi tu zapravo govorimo o političkim strankama, kaže Gerard Toal i dodaje:
G. TOAL: Različite političke stranke nastoje mobilizirati etnicitet, ali svako ko je proučavao BiH duže vrijeme, zna da postoje duboke podjele unutar različitih zajednica i dio procesa sastavljanja koalicije i vitalnog centra za ustavne promjene zahtijeva grupu koja radi izvan etničkih ograničenja i koja je pozitivna grupa koja gleda u budućnost. Takve grupe postoje, ja ih zovem euro-nacionalisti. Ali postoje i oni koji Bosnu žele vratiti u prošlost i koji još uvijek vode rat, kaže gospodin Toal.
VOA: Ustavnim promjenama u BiH se također protivi i katolička crkva, koja je izrazila zabrinutost za Hrvate kao manjinu u BiH. HDZ je međutim, između ostalih, glasala za ustavne promjene. Profesora Toala smo zamolili za komentar takvog poteza.
G. TOAL: Ono što moramo imati na umu je da je ovo tek prva faza ustavnih promjena i ona se odnosi na državne institucije. To nije savršen dogovor, ali u demokraciji morate ići s onim što je moguće postići s različitim grupama koje su sposobne da postignu kompromis. To je pragmatičan dogovor i hrvatska zajednica u BiH mora imati na umu da će u budućnosti dolaziti do promjena, osobito u drugoj fazi, nakon izbora, koje će se odnositi na mnoge njihove zabrinutosti--na pitanje entiteta i osobito njihov status unutar BiH. Ali u ovom trenutku, BiH je potrebna državna struktura koja je jedinstvena i funkcionalna, i koja će je voditi na putu ka Briselu.
Mislim da bi u drugoj fazi na stolu trebala biti opcija ukidanja entiteta --budimo iskreni: dejtonski mirovni sporazum je bio prekid vatre, nešto što je Bosnu pokrenulo od rata ka početku mira. On nikad nije ni bio stvoren da BiH učini modernom, održivom zemljom i on se mora napustiti. U drugoj fazi se mora pozabaviti pitanjem entiteta i njihovog odnosa sa centralnim institucijama, odnosno mora se u prvom redu na umu imati jedinstvena i efikasna država i onda razmotriti postojanje entiteta u tom kontekstu, kaže za Glas Amerike, Gerard Toal.
