Danas je, svjedočenjem Dragoljuba Mićunovića, okončan dokazni postupak SCG u prvom od izvodjenja dokaza na procesu BiH protiv SCG pred Medjunarodnim sudom pravde u Hagu. Drugi krug argumenata dvije strane se očekuje sredinom nardnog mjeseca, nakon čega će sudije, poslije vijećanja, donijeti konačnu odluku.
I pored zabrane izvještavanja sa toka iznošenja dokaza na procesu koji BiH vodi protiv SCG, nametnutom od strane administracije Medjunarodnog suda pravde, poznato je da je svjedočenje Dragoljuba Mićunovića posljednje u nizu svjedočenja u dijelu u kojem je tužena strana, SCG, iznosila svoje argumente. Svjedok je pred Sudom govorio o nastojanjima srpske opozicije da spriječi raspad Jugoslavije i rat u BiH koji je potom uslijedio, kao i o njenoj borbi protiv rezima Slobodana Miloševića, koji je tada bio na vlasti.
U nastojanju da dokaže kako Srbija nije bila odgovorna za genocid u BiH, te kako je u više prilika nastojala da mirnim putem razriješi spor sa susjednom BiH, zastupnici odbrane iz Begrada su kao svjedoke pred Sud izveli, pored ostalih, bivšeg premijera RS, Vladimira Lukića, njegovog nekadašnjeg zamjenika, Vitomira Popovića, te svojevremenog zapovjednika UNPROFOR-a, britanskog generala Michaela Rosea.
Prije toga, bh strana je, optužujući zvanični Beograd za genocid, insistirala na jasnom razgraničenju državne odgovornosti i kolektivne krivice, naglasila da utvrdjivanje odgovrnosti SCG za tragična zbivanja u BiH, ne znači "da je svaki pojedini gradjanin te države kriv za genocid". Medjutim, prema bh strani, "država svjesno vodila, pomagala, trenirala, naoružala, oblačila, plaćala i inspirisala one koji su počinili genocid. Mada mnogi od njih ne dijele krivicu počinitelja, svi oni dijele gradjansku odgovornost da priznaju grozote koje su počinjene u njihovo ime i pomognu da se zaliječe rane", ukazano je nakon prvog kruga iznošenja dokaza bh strane.
Tada su pravni zastupnici Sarajeva iznijeli prijedlog da se o eventualnoj naknadi štete dogovore eksperti dvije strane. Ukoliko njima ne podje za rukom da za godinu dana postignu sporazum, bh strana će od Medjunarodnog suda tražiti arbitražu o visini kompenzacije, u slučaju da se prije toga SCG proglasi odgovornom za genocid u BiH.
Tužba BiH protiv SCG je pravni proces koji ne bi trebao uticati na odnose dvije države,
zajednički je stav dva predsjednika- Sulejmana Tihića i Svetozara Marovića, koji su se, van protokola, susreli nedavno u Briselu. BH strana, uz ovo, naglašava da nema prostora za van sudsku nagodbu, o čemu su se svojevremeno čuli prijedlozi tužene strane.
