U Haškom sudu je okončan dokazni postupak na sudjenju Naseru Oriću, kojeg tužitelji terete za zločine nad Srbima srebreničkog područja. Odbrana je tokom svog postupka dokazivala da je optuženi nije imao kontrolu nad naoružanim formacijama u i oko Srebrenice i ne može se smatrati odgovornim za počinjene zločine.
Za godinu i po dana, koliko je trajao dokazni postupak, pred Sudom se pojavilo 80 svjedoka, a predočeno je i više od hiljadu i po dokumenata koji su našli mjesto u dokaznom materijalu sudjenja Naseru Oriću.
Optužnica, koja Orića smatra "gospodarom rata" na području Srebrenice polovinom 1992. i početkom 1993. godine, tereti ga za razaranje 50 srpskih sela, mučenja i ubistva Srba zatočenih u srebreničkoj stanici policije. Za tužitelje je to nesumnjiv temelj za tvrdnju kako je Orić počinio djela opisana kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
Za njih je Orić, kao zapovjednik snaga pod oružjem na srebreničkom području, bio dužan da spriječi izvršenje zločina i kazni njegove počinitelje. Umjesto toga, dokazivali su tužitelji sa više od 600 dokumenata i 50 svjedoka, on je "pripremao, rukovodio i počinio "zločine opisane u haškoj optužnici.
Orićeva odbrana je dokazivala da optuženi nije mogao zapovjedati naoružanim formacijama u Srebrenici, jer tamo u to vrijeme nije bilo jedinstvenog vojnog ustrojstva- njegovi su svjedoci tvrdili da je Orić bio na čelu samo jedne od brojnih naoružanih grupa, koje niti su imale zajedničku komandu, niti su bile na bilo koji način koordinirane. Po tome, on se ne može smatrati odgovrni za počnjene zločine.
Sa druge strane, razaranje civilnih objekata je pravdano činjenicom da su bili korišteni u vojne svrhe, a pljačke srpskih kuća su opravdane uslovima u kojima je živjelo izgladnjelo bošnjačko stanovništovo opkoljene enklave.
Po okončanju dokaznog postupka, očekuju se još završne riječi dvije strane i konačna presuda Suda. Završne riječi odbrane i optužbe su, okvirno, zakazane za početak aprila, dok se presuda očekuje do ljetnje pauze u radu Haškog suda.
