Uz katastrofalni cunami, u kojem je kako se procjenjuje poginulo oko 230 hiljada ljudi, tokom 2005. godine bilo je i drugih prirodnih nepogoda, kao brojne oluje poput Katarine u Sjedinjenim Državama, koja je opustošila New Orleans. Godina je, uz to, obilježena terorističkim napadima, kao i političkim promjenama.
Pobješnjela priroda, od opustošene obale Indijskog okeana do devastiranih sela južne Azije, raširila je tragediju, ali ujedinila svijet u zajedničkim naporima obnove u 2005 -toj. iljade medjunarodnih humanitarnih radnika su došli sa svih strana i sa sobom donijeli hranu, vodu i skloništa i tako spriječili širenje zaraze, koje su se svi pribojavali.
U zapadnoj hemisferi, bili smo svjedoci najgoroj razarajućoj sezoni uragana ikada zabilježenoj. Nekoliko oluja pogodilo je Centralnu Ameriku, Meksiko i Sjedinjene Države, medju kojima je bio najgori uragan Katrina, koji je poplavom uništio New Orleans i za sobom ostavio više od hiljadu mrtvih. Slike izmrcvarenih žrtava zatečenih bez hrane i vode i sporost intervencije izazvala je čudjenje mnogih da se tako nešto moglo dogoditi u Americi.
Goli život je bio prioritet za tri miliona ljudi u oktobru nakon što je snažni zemljotres sravnio dijelove južne Azije. Najsnažniji zemljotres koji je protresao Pakistan u zadnjih 150 godina, za sobom je ostavio 70 hiljada mrtvih i na hiljede teško povrijedjenih.
Drugi dijelovi svijeta, Egipat, Rusija i Jordan, bili su suočeni sa terorizmom.
London je bio pogodjen serijom organizovanih terorističkih napada u jutro 7. jula. Tri bombe su eksplodirale u podzemnoj željeznici u Londonu u roku od 50 sekundi, u toku jutarnje gužve. Četvrta bomba je eksplodirala sat vremena kasnije u dvospratnom autobusu. Ovi teroristički napadi su ubili pedest šest, a ozlijedili sedam stotina ljudi, što se nije desilo od bobardovanja Londona u drugom svjetskom ratu.
Teroristički napad u Libanu uzrokovao je velike političke promjene na Srednjem istoku. Februarska eksplozija ubila je bivšeg Libanskog premijera Rafiq-a Hariri-ja i još dvadeset ljudi, za što je okrivljena Sirija.
To je podstaklo proteste u Bejrutu, i zahtjev za povlačenje Sirijskih trupa iz Libana. Damask je pod medjunarodnim pritiskom konačno u aprilu povukao trupe, i time okončao tridesetogodišnju okupaciju Libana.
Nedaleko odatle, izraelska zastava je spuštena u Gazi i time je zavrišena trideset osmogodišnja izraelska okupacija tog dijela Palestinske teritorije. Izraelska vlada je uklonila preko devet hiljada Jevrejskih doseljenika iz njihovih domova u Gazi i na Zabadnoj Obali, da bi podstakla mirovni proces.
Irak je 2005 i dalje bio u centru pažnje. Uprkos neprestanom nasilju, irački glasači izabrali su privremeni parlament koji je izradio nacrt ustava, Oktobarskim referendumom, Irački narod je velikom većinom prihvatio novi Ustav, a polovinom decembra, uz masovan odziv birača, iračani su glasali za stalni parlament, koji uskoro treba birati stalnu vladu Iraka.
Uprkos pozitivnom razvoju političke situacije u Iraku, napadi pobunjenika i sve veći broj žrtava, smanjili su popularnost predsjednika Busha u 2005-oj godini. Nakon što je kod ponovnog izbora za predsjednika prethodne godine, govorio o trošenju zaradjenog političkog kapitala, kako se godina primicala kraju, sve više je izgledalo da je predsjednik Bush taj kapital potrošio. Tome su doprinjeli spor odgovor federalne vlade na uragan Katrina, optužba protiv savjetnika Bijele kuće, kao i skandali čiji su akteri bili neki od lidera Republikanske partije, a na isteku godine i afera sa tajnim prisluškivanjem američkih gradjana po odbrenju predsjednika.
Promjena je došla i u Vatikan sa smrću Pape Pavla Drugog, borca za mir i ljudska prava, koji je bio jedan od najznačajnijih ljudi 20. vijeka.
Kardinal Jozef Ratzinger je postao Papa Benedikt Šesnaesti, koji se jučer po prvi put za Božić obratio gradu i svijetu pozivajući čovječanstvo da se ujedini protiv terorizma, siromaštva, proliferacije oružja, pandemija i uništavanja okoline, i čestitajući katoličkim vjernicima Božić na 30 jezika.
